Jedan od najpoznatijih popularizatora financijske pismenosti u regiji, matematičar Toni Milun posjetio je Mostar kako bi sudjelovao u panelu o digitalnim valutama, algoritmima i medijskim manipulacijama koji se održao u sklopu MoStart konferencije.
U razgovoru za Bljesak.info govori o financijskoj pismenosti u Bosni i Hercegovini, opasnostima koje donosi umjetna inteligencija i daje savjet mladima o upravljanjem novcem.
Na pitanje gdje bi smjestio Bosnu i Hercegovinu u regionalnom kontekstu po financijskoj pismenosti, Milun ne štedi kritike.
„Cijela regija nije baš najbolja u financijskoj pismenosti pa tako ni Bosna i Hercegovina. Jedino je Slovenija odlična u tom području, dok svi mi imamo još puno prilike za napredak, pogotovo u financijskom ponašanju i stavovima prema novcu”, kaže Milun, dodajući kako je simptomatično da ne vodimo evidenciju troškova, da impulzivno kupujemo i da živimo s uvjerenjem „jednom se živi”.
Na MoStartu je sudjelovao u panelu koji je otvorio neka od najgorućih pitanja suvremenog društva – o lažnim informacijama, digitalnim valutama i algoritmima koji sve više posreduju naš odnos prema novcu. Milun smatra da granica između alata i prijetnje leži u tome tko kime upravlja.
„I tehnologija i novac su odlični alati ako mi upravljamo njima, ali loši ako oni upravljaju nama. S razvojem tehnologije, mogućnosti prevara je sve više, a kako se AI bude razvijao, bit će ih još više”, upozorava matematičar.
Mlada publika bila je brojna na MoStartu, a Milunova poruka studentima bila je konkretna i praktična.
„Studenti bi što prije trebali početi raditi. Tri su razloga za to: da upoznaju da se rad ipak razlikuje od studiranja, da steknu poznanstva i da iskuse što to znači trošiti novac koji su samostalno zaradili”, pojasnio je, napominjući kako se novac zarađen vlastitim radom troši znatno opreznije od onog koji daju roditelji.
Uz to, preporučuje i rano ulaganje. „Ulaganje je navika – važno je steći je što ranije, a najlakše je početi od prve plaće i onda tu naviku održavati.”
Milun ne dijeli nekritičan entuzijazam prema AI alatima, posebno u osjetljivim područjima poput financija. Iz vlastitog iskustva navodi nekoliko primjera gdje mu je AI dao pogrešne podatke, od krive medijalne plaće u Bosni i Hercegovini do netočnog izračuna PDV-a i porezne stope.
„Kad koristite AI, tražite linkove s kojih je uzela podatke i provjerite što tamo zaista piše. Umjetna inteligencija je odlična kad daje neki kreativan primjer, ali još uvijek ima puno grešaka u području financija, prava pa čak i zdravstva”, poručuje za Bljesak.info Milun.
Na pitanje zašto je financijska pismenost važna za svakoga, a ne samo za ekonomiste, Milun odgovara primjerom koji je sve aktualniji.
„U Hrvatskoj su sve češće lažne investicijske platforme koje garantiraju zaradu od 20% ili više mjesečno. Svatko tko je financijski pismen i prati kretanje dionica, zna da vrijednost svjetskih dionica u prosjeku raste oko 10% godišnje – i to bez ikakvih garancija”, objašnjava, naglašavajući kako financijska pismenost nije privilegija stručnjaka, nego zaštita svakog građanina od sve sofisticiranijih prijevara.
Brojne savjete o odgovornom upravljanju novcem Milun je objelodanio kroz knjigu „Budi financijski fit”, koju je napisao zajedno sa Sandrom Ferenčak i Tonijem Vitalijem. Riječ je o knjizi koja je bila jedna od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj u prošloj godini, čime su i sami autori iznenađeni jer je tematika financija. Milun ističe kako je uspjeh rezultat pristupačnog tona i obilja praktičnih primjera. A knjigu je moguće pronaći i u BiH.