Bez znanosti nema primjene: MoStart 2026 pokazao kako znanost gradi digitalnu budućnost
Znanstveni dan, treći tematski dan četvrtog izdanja međunarodne konferencije MoStart konferencije, još jednom je potvrdio status MoStarta kao relevantne platforme koja povezuje znanstvenike, akademsku zajednicu i industriju u cilju razvoja održivih rješenja za izazove digitalnog doba.
Ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo svoju znanstvenu težinu s više od 230 prijavljenih autora znanstvenih radova, od kojih će dio radova biti objavljeni u suradnji s izdavačem Springer, čime konferencija potvrđuje međunarodnu vidljivost i akademsku relevantnost.
Program Znanstvenog dana otvoren je svečanim obraćanjima predstavnika Sveučilište u Mostaru, Sanje Bijakšić, pomoćnice rektora za međunarodnu suradnju, te Daniela Vasića, predsjednika konferencije MoStart 2026. Sanja Bijakšić istaknula je kako je znanstveni dan MoStart konferencije posvećen budućnosti europskog istraživačkog i inovacijskog prostora.
"Razmjena ideja, dijeljenje znanja i težnja prema napretku temelj su razvoja europskog prostora", poručila je Bijakšić, naglasivši kako upravo konferencije poput MoStarta stvaraju prostor za povezivanje akademske zajednice, istraživača i stručnjaka te otvaraju raspravu o ključnim pitanjima digitalne transformacije, znanosti i inovacija.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Daniel Vasić kazao je kako ovogodišnji MoStart potvrđuje svoju ulogu relevantne platforme za suradnju i razmjenu znanja u području tehnologija koje oblikuju budućnost. Naglasio je kako program znanstvenog dana obuhvaća izlaganja znanstvenih radova, tematske sesije i keynote predavanja uglednih stručnjaka, čime se sudionicima pruža sveobuhvatan uvid u suvremene istraživačke trendove i izazove.
"Tehnologija već sada mijenja način na koji učimo, poučavamo i radimo, a upravo ovakvi susreti omogućuju razmjenu znanja i iskustava nužnih za razumijevanje tih promjena", istaknuo je Vasić, naglasivši važnost sudjelovanja studenata i doktoranada kao ključnih nositelja budućih inovacija. Dodao je i kako umjetnu inteligenciju treba promatrati kao alat u službi čovjeka koji zahtijeva odgovorno usmjeravanje i primjenu.
Znanost u službi suvremenih izazova
Predavanje pod naslovom "Mentalno zdravlje, otpornost na stres i umjetna inteligencija" održao je Krešimir Ćosić sa Sveučilišta u Zagrebu. Mentalno zdravlje u izlaganju je prikazano ne samo kroz kliničku perspektivu, već i kao skup kognitivnih i emocionalnih sposobnosti koje omogućuju učinkovito funkcioniranje u zahtjevnim i nepredvidivim okruženjima.
Program je nastavljen predavanjem "Umjetna inteligencija u primjenama računalnog vida: Kako prikupiti slike za treniranja", koje je održao Rainer Herpers sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Sankt Augustin (Njemačka) i Sveučilišta New Brunswick (Kanada).
U svom izlaganju Herpers je prikazao napredak u detekciji i klasifikaciji objekata temeljenoj na umjetnoj inteligenciji, naglasivši kako su posljednje godine donijele značajan iskorak u performansama računalnog vida. Istaknuo je i da AI sustavi sve uspješnije interpretiraju vizualne informacije, ali i dalje ovise o ključnom faktoru – kvalitetnim podacima za treniranje.
Primjene umjetne inteligencije
U okviru tematskih sesija predstavljena su brojna istraživanja iz područja medicine, klimatskih znanosti, poljoprivrede i analize podataka. Primjene umjetne inteligencije obuhvaćaju širok spektar – od procjene zdravstvenih rizika i analize vremenskih serija do razvoja inteligentnih sustava za prepoznavanje i interpretaciju složenih podataka.
Kako se mijenja lice suvremene znanosti pokazala je panel sesija "Istraživački trendovi u znanosti", koja je okupila istaknute akademske stručnjake iz regije u okviru programa MoStart 2026. Sudionici su razmjenom iskustava i uvida otvorili raspravu o smjerovima suvremenih istraživanja te izazovima i prilikama koje donosi dinamično akademsko okruženje.
-webp.webp&w=1920&q=75)
U raspravi su sudjelovali Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, Maja Ćukušić i Mario Jadrić sa Sveučilišta u Splitu te Tomislav Volarić sa Sveučilišta u Mostaru, uz moderiranje Josipe Forjan sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Rasprava je otvorila pitanje smjera suvremenih istraživanja i odabira relevantnih tema, a Nebojša Stojčić naglasio je kako su teme povezane s ključnim globalnim transformacijama – poput zelene i digitalne tranzicije – danas od posebne važnosti.
"Važno je dubinski ući u literaturu, razumjeti što se već istražuje, gdje postoje praznine i gdje možete dati vlastiti doprinos", istaknuo je, dodajući kako je pritom ključno voditi računa i o izvedivosti istraživanja.
Poster sekcija kao prostor interdisciplinarnih susreta
Poster sekcija konferencije MoStart 2026 održana predstavljala dinamičan i interaktivan dio programa u kojem su prikazani aktualni znanstveni radovi u nastajanju, s naglaskom na umjetnu inteligenciju, računalni vid i digitalnu transformaciju.
Predstavljeni radovi obuhvatili su širok spektar tema – od analize biomedicinskih podataka i identifikacije fenotipova autonomnog umora primjenom nenadziranih AI metoda, preko autonomnog slijetanja dronova uz pomoć računalnog vida i simulacijskih okvira temeljenih na AprilTag i ROS 2–PX4 sustavima, do generiranja vektorske grafike iz tekstualnih opisa s pomoću višeagentskih AI sustava.
Poster sekcija tako je predstavljala prostor susreta različitih disciplina i ideja u kojem su se kroz neposrednu komunikaciju autora i sudionika razmjenjivala iskustva, testirali koncepti i otvarale nove mogućnosti suradnje.
Znanstveni dan MoStarta 2026. još je jednom potvrdio važnost povezivanja teorijskih spoznaja s praktičnim rješenjima, uz snažan interdisciplinarni pristup i uključivanje istraživača svih generacija u oblikovanje budućih znanstvenih i tehnoloških trendova.
