Google, startupi i AI u Mostaru: MoStart 2026 okupio vodeća imena IT scene
Drugi dan konferencije MoStart 2026 u Mostaru protekao je u znaku umjetne inteligencije, razvoja startupa i digitalne ekonomije, a niz predavanja i panela ponudio je konkretne uvide u smjeru u kojem se razvija suvremena IT industrija.
Umjetna inteligencija, tržište rada i globalni proizvodi
Konferenciju, koju organiziraju Sveučilište u Mostaru i Centar za informacijske tehnologije SUMIT, obilježile su teme povezane s umjetnom inteligencijom, razvojem tehnoloških proizvoda za globalno tržište te promjenama koje tehnologija donosi svijetu rada.
U tom je kontekstu Damir Sabol, direktor softverskog inženjeringa u Googleu i osnivač aplikacije Photomath, govorio o razvoju te aplikacije, od ideje nastale iz svakodnevnog problema s domaćom zadaćom do globalnog proizvoda koji danas koriste milijuni korisnika.
"Polazio sam s mišlju da ovim projektom rješavam problem za puno ljudi, osobito roditelja, i u to sam bio prilično siguran. Nisam očekivao da će proizvod postati toliko velik – znao sam da će biti zanimljiv, ali ne i da će ga trebati gotovo svi. Tek kada smo ga plasirali na tržište, postalo je jasno da je riječ o velikoj stvari i da ima smisla uložiti puno više vremena i pažnje", istaknuo je Sabol, dodavši kako je uspjeh rezultat kombinacije napredne tehnologije i jednostavnog korisničkog iskustva.
Središnji dio programa obilježio je panel "Civilizacija 2.0 – AI kao krojač nove ere čovječanstva", na kojem su sudjelovali Dženan Lojo iz TIS Grupe, Marko Laco iz Ita i Senad Šantić iz ZenDeva, uz moderiranje Petra Štefanića. Tijekom rasprave otvorena su pitanja dubokih promjena koje umjetna inteligencija donosi tržištu rada i društvu u cjelini, uz naglasak na to da tehnologija više nije samo alat, nego ključni čimbenik koji redefinira poslovne modele, organizaciju rada i svakodnevni život.
Velik interes izazvao je i razgovor o budućnosti financijskih tehnologija, u kojem je Hrvoje Ćosić, direktor tvrtke Aircash, govorio o transformaciji digitalnog novca i promjenama u navikama korisnika.
-webp.webp&w=1920&q=75)
"Digitalne financije mijenjaju svijet – od načina na koji razvijamo proizvode do toga kako korisnici plaćaju i kupuju. Posebno su važne navike mlađih generacija jer im omogućujemo jednostavnije i brže plaćanje, internetsku kupovinu i općenito lakše upravljanje novcem", kazao je Ćosić, naglasivši važnost sigurnosnih mehanizama u digitalnom okruženju.
Inspirativnu dimenziju programu dao je i razgovor s Karlom Vrančićem, studentom Harvarda i MIT-a, koji je kroz vlastiti primjer spojio sport, znanost i poduzetništvo, pokazujući kako ambicija i multidisciplinarnost otvaraju vrata globalnim uspjesima.
Inovacije, startupi i digitalna pismenost
Perspektivu startup svijeta donio je Matija Matijevac kroz predavanje o propuštenim prilikama i psihologiji inovacija, istaknuvši kako razlika između neuspjeha i globalnog uspjeha često leži u ustrajnosti i pravodobnom prepoznavanju vrijednosti ideje. Kroz konkretne primjere sudionici su imali priliku bolje razumjeti dinamiku razvoja tehnoloških proizvoda i izazove s kojima se suočavaju poduzetnici. Praktične uvide u startup ekosustav dodatno je ponudio Dragan Petric kroz pregled najboljih i najgorih praksi uspješnih i neuspješnih startup projekata.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Završni panel "Algoritmi, laži i digitalni novčanici: Što zapravo znači biti pismen danas?" otvorio je jedno od ključnih pitanja suvremenog društva – kako se snalaziti u svijetu u kojem tehnologija sve više posreduje naš odnos prema informacijama, novcu i svakodnevnim odlukama. U raspravi su sudjelovali Toni Milun, autor knjige "Budi financijski fit", Nikola Mujdžić Reščić iz GoThrivea, Jurica Jednačak iz HANFA-e te Zoran Balkić iz Base58, uz moderaciju Dragana Petrića.
Fokus panela bio je na izazovima digitalne pismenosti u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih financija, pri čemu je naglašeno kako sposobnost prepoznavanja vjerodostojnih informacija postaje jednako važna kao i razumijevanje tehnologija koje oblikuju suvremeno društvo.
-webp.webp&w=1920&q=75)
U tom je kontekstu Toni Milun ocijenio kako je konferencija bila iznimno kvalitetna te da je ponudila mnogo korisnih i praktičnih uvida, osobito za mlade. Naglasio je kako bi ključna poruka trebala biti usmjerena na rano razvijanje financijskih navika, odnosno da se već od prve zarade počne razmišljati o ulaganju te da se što ranije uđe u svijet rada kako bi se izgradile dugoročne radne i razvojne navike.
Milun je upozorio i na sve učestalije internetske prijevare, navodeći kako je i sam doznao da internetom kruži njegov lažni videozapis, napravljen još prošle godine. Istaknuo je da se, iako je moguće prepoznati da nije riječ o njemu, uz pomoć današnjih AI alata mogu izrađivati vrlo uvjerljivi lažni videosadržaji, zbog čega je sve teže razlikovati istinu od manipulacije, što dodatno naglašava važnost digitalnog opreza i kritičkog promišljanja.
O značaju same konferencije govorio je i prof. dr. sc. Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, istaknuvši kako je MoStart rezultat kontinuiranog rada i zajedničkog angažmana velikog broja ljudi.
"MoStart se ne gradi preko noći – iza ovakve konferencije stoji velik broj ljudi, od organizacijskog tima do volontera. Posebno nas veseli što se predavači rado vraćaju, što potvrđuje kvalitetu sadržaja, ali i vrijednost povezivanja i razmjene znanja koju konferencija pruža", rekao je Volarić.
Drugi dan konferencije još je jednom potvrdio kako MoStart predstavlja važnu platformu za povezivanje industrije, akademske zajednice i mladih talenata, ali i prostor u kojem se otvaraju ključna pitanja budućnosti tehnologije i društva u cjelini. Posljednji dan konferencije posvećen je znanosti.
