''Napravi mi otvoreni svijet veličine Bosne i Hercegovine, smješten u 2080. godinu, s utrkama, ratnim misijama i dinamičnim vremenom.'' Ako Google nastavi razvijati Project Genie tempom kojim je krenuo posljednjih godina, upravo bi ovakva naredba jednog dana mogla biti dovoljna za stvaranje cijele videoigre.
Zvuči kao znanstvena fantastika, ali riječ je o stvarnom projektu iza kojeg stoji Google DeepMind, jedna od najnaprednijih svjetskih tvrtki za razvoj umjetne inteligencije. Project Genie mnogi već nazivaju prvim korakom prema budućnosti u kojoj će umjetna inteligencija stvarati interaktivne virtualne svjetove jednako lako kao što danas generira fotografije, glazbu ili tekst.
Za razliku od postojećih AI alata koji generiraju slike ili videozapise, Genie pokušava stvoriti nešto mnogo složenije – cijele virtualne svjetove u kojima se korisnik može slobodno kretati i s njima komunicirati.
Drugim riječima, ne radi se o videu koji samo gledate, nego o prostoru koji istražujete.
Dovoljno je opisati okruženje ili učitati fotografiju, a umjetna inteligencija zatim stvara interaktivni svijet koji reagira na korisnikove pokrete i odluke.
U demonstracijama koje je Google prikazao moguće je bilo hodati kroz generirane krajolike, istraživati objekte i promatrati kako umjetna inteligencija u stvarnom vremenu stvara nove dijelove okruženja.
Najimpresivniji dio cijelog projekta jest činjenica da karta nije unaprijed izrađena. Dok se korisnik kreće, umjetna inteligencija doslovno generira nove dijelove svijeta.
To znači da virtualni prostor potencijalno nema klasične granice kakve danas poznajemo u videoigrama. Što dalje idete, AI stvara nove ceste, zgrade, šume, planine ili gradove.
Google ovaj koncept naziva ''world model'', odnosno model svijeta koji razumije kako fizički prostor funkcionira te može stvarati nove lokacije u skladu s pravilima stvarnog svijeta.
Iako se većina javnosti fokusira na mogućnost stvaranja videoigara, stručnjaci smatraju da bi stvarna vrijednost Project Genieja mogla biti mnogo šira.
Takvi sustavi mogli bi se koristiti za:
Primjerice, inženjer bi mogao stvoriti digitalni grad i u njemu testirati prometne sustave prije nego što se izgradi ijedna cesta u stvarnom svijetu.
Za sada ne. Iako su demonstracije impresivne, Project Genie još uvijek ne može stvoriti kompletnu videoigru kakvu razvijaju veliki studiji.
Moderni naslovi sadrže složene priče, umjetnu inteligenciju likova, ekonomiju, mrežne sustave i tisuće drugih elemenata koje današnji AI modeli još ne mogu samostalno generirati.
No mnogi analitičari smatraju da bi upravo ovakvi sustavi mogli predstavljati budućnost razvoja igara tijekom sljedećeg desetljeća.
Umjesto stotina programera i dizajnera koji godinama izrađuju virtualne svjetove, dio tog posla mogao bi preuzeti AI.
Project Genie još uvijek je eksperimentalna tehnologija, ali već sada pokazuje koliko se brzo brišu granice između stvarnosti, simulacije i umjetne inteligencije.
Prije samo nekoliko godina ideja da računalu opišete svijet riječima, a ono ga odmah pretvori u interaktivno okruženje, zvučala je nemoguće.
Danas je to stvarnost.
Pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija jednog dana stvarati virtualne svjetove, nego koliko će vremena proći prije nego što će svatko od nas moći napisati nekoliko rečenica i dobiti vlastitu videoigru.