U Bosni i Hercegovini 78 posto malih i srednjih poduzeća prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku, pokazuje Zeleni barometar MSP-a za 2025. godinu, koji je objavio Centar za odgovorno poslovanje BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Zeleni barometar MSP-a izradio je Sarajevo School of Science and Technology, u okviru inicijative EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinanciraju Europska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a provodi GIZ.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 valjana odgovora malih i srednjih poduzeća iz različitih sektora i područja Bosne i Hercegovine.
Direktorica Sektora gospodarstva VTK BiH Ognjenka Lalović ocijenila je kako rezultati pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti poduzeća o utjecaju zelene tranzicije na poslovanje, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Europske unije.
Prema istraživanju, 73 posto poduzeća planira u iduće dvije godine poduzimati aktivnosti za povećanje učinkovitosti. Ipak, zelena tranzicija se još dominantno promatra kroz troškove i regulatorne zahtjeve, dok se njezin razvojni potencijal postupno uključuje u poslovne modele.
Profesor SSST-a Nedim Čelebić naveo je kako 56 posto poduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi samo šest posto MSP-a.
''MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i provedbi projekata'', rekao je Čelebić.
MSP u Bosni i Hercegovini najčešće provode mjere energetske učinkovitosti i racionalizacije potrošnje resursa, uključujući optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada te učinkovitije upravljanje sirovinama i vodom.
U mjere energetske učinkovitosti ulaže 46 posto poduzeća, dok 29 posto ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.
Kao ključne prepreke 61 posto MSP-a navodi administrativne i pravne barijere, 60 posto nedostatak znanja i stručnosti, a 57 posto nedostatak grantova.
Rezultati pokazuju kako mala i srednja poduzeća u Bosni i Hercegovini nisu pasivni sudionici zelene tranzicije, nego se postupno prilagođavaju održivim praksama. Za brži napredak potrebni su dostupniji financijski instrumenti, jednostavnije procedure, tehnička potpora i razvoj tržišnih poticaja.