BiH uvozi više hrane nego nafte

Bosna i Hercegovina ovisna je o uvozu osnovnih životnih namirnica, pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu. Prema tim podacima, Bosna i Hercegovina uvezla je prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura.

3,5 puta više hrane nego nafte

To je tri i pol puta više od uvoza naftnih derivata, koji se u Bosni i Hercegovini uopće ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, poput smrznutih malina, mlijeka i jestivih ulja.

“Takva struktura pokazuje kako Bosna i Hercegovina svoju prehrambenu sigurnost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i europska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova”, kazao je za Radio Slobodna Europa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu izravno povećava troškove života u Bosni i Hercegovini, koja ovisi o uvozu.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uvjetima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta.

Gavran kaže kako će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i opskrbne lance.

Govedina, pšenica, stočna hrana

Bosna i Hercegovina najveću ovisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

Bosna i Hercegovina je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milijun eura, što sugerira kako domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na europske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna eura, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna eura. To znači kako domaće tržište u velikoj mjeri opskrbljuju strani proizvođači.

Jednu od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića, u vrijednosti od 157,6 milijuna eura, zatim pivo s 94,3 milijuna eura, kava čiji je uvoz 2025. godine dosegnuo 93,2 milijuna eura i cigarete s 88,8 milijuna eura.

146,2 milijuna eura flaširane vode

Istodobno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 milijuna eura, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza, koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto u odnosu na prethodnu godinu, na 73,5 milijuna eura.

Ukupan uvoz prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini iznosio je 2,72 milijarde eura, dok je izvoz iznosio približno 619 milijuna eura.

Dominantan uvoz iz EU i regije

Najveći dio uvoza dolazi iz Europske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardom eura ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije, odnosno CEFTA-u, otpada 557 milijuna eura ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun eura, a slijedile su Hrvatska s 334,3 milijuna, Njemačka s 205,3 milijuna, Italija sa 183,4 milijuna i Mađarska sa 136,4 milijuna eura.

Bosna i Hercegovina u samo dvije zemlje izveze hranu u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna eura, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ministarstvo vanjske trgovine BiH navodi kako su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata, kao i suše, ratovi i logistički poremećaji, povećali vrijednost uvoza u Bosnu i Hercegovinu, a ne veća potrošnja u zemlji.