Uvoz hrane u BiH premašio 5,3 milijarde KM
Uvoz hrane i ostalih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH je prošle godine iznosio više od 5,3 milijarde maraka.
Nije nepoznanica da BiH bilježi ogroman deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ovih proizvoda, s tim što je on prošle godine dodatno povećan.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukupan obujam razmjene u 2025. godini je dostigao rekordnih šest milijardi i 536,63 milijuna KM, i veći je za devet posto u odnosu na 2024. godinu.
Što pokazuju podaci?
"Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je iznosio jednu milijardu i 214,05 milijuna KM (veći je za 10 posto u odnosu na 2024. godinu), dok je uvoz bio znatno veći u poređenju s izvozom i iznosio je pet milijardi i 322,58 milijuna KM (u odnosu na 2024. godinu je veći za osam posto)", navedeno je u Analizi vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima BiH sa svijetom za 2025. godinu.
Dakle, bez obzira na rast izvoza, deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je i dalje visok, i u 2025. godini je iznosio četiri milijarde i 108,53 milijuna KM.
"U 2025. godini vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom zabilježila je rast, prvenstveno pod utjecajem povećanja cijena sirovina, energenata i hrane na globalnom tržištu. Više cijene dovele su do rasta vrijednosti uvoza, iako količine nisu značajno povećane, dok je istovremeno povećanje cijena imalo djelomično pozitivan efekt na izvoz jer su domaći proizvođači mogli ostvariti veće prihode od prodaje određenih proizvoda, poput voća i prerađevina", naveli su iz resornog ministarstva.
Ovisnost od uvoza
Struktura razmjene, kako je ocijenjeno, ukazuje na izraženu ovisnost od uvoza proizvoda više dodane vrijednosti, dok se izvoz i dalje bazira na sirovinama i proizvodima niže faze prerade.
"Rast uvoznih vrijednosti dodatno je potaknut povećanjem cijena ključnih proizvoda poput mesa, kave i čokolade, dok je na strani izvoza rast cijena ulja, malina i pekarskih proizvoda imao pozitivan efekt", naglasili su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prepušteni sami sebi
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, kaže da su poljoprivrednici prepušteni sami sebi, te je neophodno zaštititi domaću proizvodnju.
"Sva ona hrana koja ne može da završi nigdje u svijetu završi u BiH. Mi dugi niz godina tražimo da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu carine i prelevmani na uvoznu robu, ali vidite da od toga nema ništa", rekao je Bakajlić u izjavi za "Nezavisne novine".
Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, poručuje kako, dok god ne podržimo domaću poljoprivredu i ne budemo se oslanjali na svoju proizvodnju, mi smo u propasti.
"Mi moramo proizvoditi svoje. Još uvijek imamo zemljište koje je neobradivo. Sva ministarstva treba da podrže razvoj poljoprivrede, jer mi moramo imati svoje domaće. Moramo hraniti svoje stanovništvo. Država mora zaštititi proizvodnju. Kada proizvodimo, zaposlili smo stanovništvo i to je jedna bitna veza", rekao je Omerbašić u izjavi za "Nezavisne novine".
