Koliko kvadrata stana Hrvati mogu kupiti za prosječnu godišnju plaću?

U odnosu na prijašnje godine, lani je u Hrvatskoj zabilježen još veći pad prometa nekretninama, no cijene i dalje rastu, pa je u većini županija stanovanje nepriuštivo, a građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti od 1,8 do 3,9 kvadrata stana.

Podaci su to iz publikacija o pregledu tržišta nekretnina za 2024. i 2025. godinu, koje su na stručnom skupu zajednički predstavili Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut u Zagrebu.

Iako se iz godine u godinu nekretnina sve manje kupuje i prodaje, cijene su i dalje vrlo visoke, što je posljedica globalnih kretanja i skoka cijena energenata, a onda posljedično i građevinskih proizvoda i usluga. Trendovi za Hrvatsku pokazuju da su najskuplje nekretnine, bilo da je riječ o stanovima, kućama, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, na obali i u Gradu Zagrebu.

Planovi

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasak stavlja na Nacionalni plan stambene politike koji bi, kaže, građanima omogućio da u takvim uvjetima cijene nekretnina namijenjenih prioritetno stanovanju budu niže. Za provedbu strategije planirana su osam zakona. Posljednji i glavni zakon o priuštivom stanovanju usvojen je prošli tjedan, a još treba biti donesen Zakon o najmu stanova.

"Uvjereni smo da će tim zakonima i podzakonskim aktima i javnim pozivima upućenim našim sugrađanima doći do stabilizacije cijena nekretnina na hrvatskom tržištu, prije svega onih namijenjenih stanovanju", rekao je Bačić.

Velike razlike u cijenama između obale i kontinenta posljedica su turizma, pa ministar Bačić kaže da se tome pokušava "doskočiti" mjerama koje bi ograničile kratkoročni najam. Donesen je porez na nekretnine, a Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada značajno je ograničeno korištenje stambenog prostora u višestambenim zgradama za apartmane, pri čemu su povećani paušali za kratkoročni najam, rekao je.

"U 2025. došlo je do 50 posto većeg broja rješenja za dugoročni najam, što je izravna posljedica reforme koju smo napravili krajem 2024. Međutim, to nije dovoljno. Moramo još i dalje ići s drugim zakonima, Zakonom o priuštivom stanovanju i Zakonom o najmu stanova. Mislim da ćemo tada na određeni način stabilizirati poziciju dugoročnog najma na tržištu stanovanja u Hrvatskoj", istaknuo je Bačić.

Na tržište je teško utjecati

Ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić istaknula je da je stanovanje u Hrvatskoj, što je pokazala i analiza, u većini slučajeva nepriuštivo, odnosno priuštivo je jedino u onim lokalnim jedinicama koje su najnerazvijenije i koje se suočavaju s manjim brojem stanovnika i manjom potražnjom. Rašić je podsjetila da je Vlada pokrenula razne mjere koje bi trebale povećati priuštivost stanovanja, bilo da se radi o priuštivoj kupnji stana ili priuštivom najmu, iako ističe da je na tržište teško utjecati.

"Za pretpostaviti je da će učinci tih mjera ipak imati pozitivan utjecaj na priuštivost stanovanja. Dakle, stanovanje će određenim skupinama stanovništva postati povoljnije ako Vlada stvarno provede te mjere i ako te mjere zažive u praksi", poručila je Rašić.

Analiza je pokazala da trenutno zaposleni građani za svoj prosječni godišnji dohodak mogu kupiti između 1,8 i 3,9 četvornih metara stambenog prostora.

"Ono što je zanimljivo jest da među prvih 87 gradova i općina u kojima je stanovanje najmanje priuštivo nema nijednog koji nije na priobalju ili na otocima", rekla je Rašić.

Dodala je i da je Zagreb na 88. mjestu te da je njegov prosječni stanovnik svojim prosječnim godišnjim dohotkom mogao kupiti svega nešto više od 5 kvadrata stana.

Izdavanje građevinskih dozvola je u padu

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir naglasio je da je građevinska industrija po svom tradicionalnom ustroju "troma i spora", s dugačkim procedurama, te da je u prosjeku potrebno od tri do pet godina kako bi se u stambenoj gradnji realizirao jedan investicijski projekt.

Rekao je i da se trendovi u gradnji mogu pratiti kroz ritam izdavanja građevinskih dozvola, koje su u Hrvatskoj u padu, a u veljači ove godine izdano ih je oko 15 posto manje nego u istom razdoblju lani.

"To je podatak koji nagovještava što će se dogoditi za godinu, godinu i pol dana. Zato je još veći naglasak na sve ove poluge koje država ima, da se one aktiviraju. Tržište ide svojim putem. Privatni investitori će i dalje tražiti zemljište, pokušati naći što skuplju investiciju i imati što bolju zaradu. Međutim, država mora brinuti o onima koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje", zaključio je Uhlir.