Odlukom Vlade Federacije BiH, cijena kruha u pekarnicama i ostalim prodajnim objektima bit će ograničena. Cilj je, kako je obrazloženo, zaštititi životni standard građana i ublažiti inflatorne pritiske na osnovne životne namirnice.
Maloprodajna cijena za bilo koje pakiranje kruha utvrđuje se proporcionalno njegovoj stvarnoj neto masi. To znači da cijena kruha od 1 kg ne može biti veća od 4 KM, a od 500 grama ne može biti veća od 2 KM, s PDV-om.
Ova mjera odnosi se na bijeli, polubijeli i crni pšenični kruh koji su proizvedeni od različitih tipova pšeničnog brašna, bez obzira na trgovački naziv proizvoda, a Odluka se primjenjuje 60 dana od dana stupanja na snagu.
Cijene kruha od 500 grama spomenutih vrsta kreću se u iznosu od 1,75 do 2,50 KM, a od 600 grama oko 3 KM. Cijena kruha od kilograma u prosjeku je od 3,80 do 4,20 KM.
Dok proizvođači kruha u narednih 60 dana neće moći povećavati cijene iznad dopuštenih odlukom, i ekonomisti smatraju kako to neće imati učinka na materijalni položaj građana. Damir Bećirović napominje kako će Odluka vjerojatno kratkoročno biti održana, ali dugoročno nema ekonomski smisao.
"Rast će cijene drugih pekarskih proizvoda. Također, može se dogoditi kako i manje kvalitetna sirovina bude u sastavu kruhova. U krajnjem slučaju može doći do porezne evazije, pekari će pribjeći neizdavanju računa", rekao je Damir Bećirović, profesor ekonomije.
Umirovljenici kupuju lijekove na veresiju, voće i mesne prerađevine su za mnoge luksuz, a tek rijetki kupuju kruh veće gramaže.
"Problem je što sve poskupljuje. Cijena brašna kao osnovne sirovine je pet, šest puta manja od cijene kruha. Ovdje je problem ekonomske politike. Ovu će mjeru mnogi građani pozdraviti, ali ovo je voluntarizam", rekao je Vehid Jahić iz Stranka umirovljenika Tuzla.
Kontaktirali smo i nekoliko vlasnika pekarnica u Tuzlanskoj županiji, ali nisu željeli javno komentirati Odluku. U narednom razdoblju trebalo bi biti poznato hoće li i kakve učinke zaista imati ova Odluka, prenosi BHRT.