Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen istaknuo je da ne postoje brza rješenja za ekonomski oporavak zemalja, ali da će BiH posebno morati izvršiti pripreme radi ulaska Hrvatke u EU, jer se lako može dogoditi da izgubi veliko tržište, a time i ogroman broj radnih mjesta.
Na konferenciji u Sarajevu u organizaciji Centra za politike i upravljanje (CPU), pod nazivom "Put ka oporavku-odgovor na krizu", Sorensen je danas rekao da BiH tu mora, prije svega, naći alternative za poljoprivredni sektor.
Istodobno, radi prevazilaženja ekonomske krize, BiH bi, po Sorensenovim riječima, trebala unaprijediti fiskalnu politiku i smanjiti javnu potrošnju te, između ostalih, fokusirati se na dva sektora, a to su transportna infrastruktura i energija.
Također, mogla bi, zajedno sa zemljama regiona, unaprijediti i turizam.
Anabela Abreu, šefica Ureda Svjetske banke u BiH, smatra da BiH ako nije u recesiji, onda je na rubu recesije i da najprije treba smanjiti trenutno visoku javnu potrošnju, ali da, pri tome, mora uzeti u obzir "najranjivije grupe stanovništva".
"Trinaest posto BDP-a na plaće u administraciji nije održivo, a što se tiče mirovina i tu su beneficije visoke i trebalo bi pooštriti mjere ukoliko neko želi da ode u ranu mirovinu'', kazala je Abreu i dodala da vlade i socijalni partneri u BiH trebaju gledati dalje od danas i sutra te da su BiH urgentno potrebne reforme.
Milan Cuc, predstavnik MMF-a u BiH, složio se je da je u BiH potrebna kontinuirana fiskalna konsolidacija, naglasivši da se pri tome treba uzeti u razmatranje veličina vlasti, plaća, financiranja javnog sektora te slabih programa zapošljavanja.
On je, također, rekao da je sadašnja fiskalna pozicija BiH neodrživa.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, otvarajući zajedno konferenciju sa šefom Delegacije EU u BiH, istaknuo je da smatra da su efekti krize u BiH u odnosu na okruženje nešto blaži i da aranžman s MMF-om osigurava BiH u slučaju produbljivanja krize.
"Strukturalne odrednice četvrtog stand-by aranžmana s MMF-om sadržane u Pismu namjere predstavljaju kontinuitet vladine politike usmjerene ka štednji, ravnomjernoj i pravednoj raspodjeli javnih prihoda te uređenju stanja u određenim budžetskim davanjima", kazao je Nikšić.
Ocijenio je da je intenziviranje investicionih aktivnosti, u kombinaciji s odgovornom i restriktivnom politikom, najbolji mogući odgovor na krizu.
Vlada FBiH je, kako je rekao, usmjerila aktivnosti na provođenje niza strukturalnih reformi u smjeru poboljšanja ekonomske konkurentnosti, restrukturiranja preduzeća i pojedinih strateških industrija, a osim toga intenzivirani su investicioni projekti u sektorima infrastrukture i energetike.
Premijer je naglasio da Vlada značajne napore ulaže i u saniranje tzv. "posrnulih giganata" te restrukturiranje strateških grana industrije koje imaju potencijal za rast, poput namjenske industrije.
Vlada je, kako je kazao, u proteklom razdoblju identificirala niz prepreka koje su vezane za nedostatk projektno-planske dokumentacije, dužinu procesa dobivanja raznih dozvola, nedostatak prostornog plana FBiH, neefikasnost procesa eksproprijacije zemljišta i slično, a prioriteti ekonomske politike su i poboljšanje korporativnog upravljanja i bolja zaštita javnih interesa u preduzećima u kojima FBiH ima svoj udio, kao i u ostalim javnim preduzećima.
Podsjetio je, također, da će JP Autoceste FBiH u narednom trogodišnjem razdoblju izgraditi više od 46 km novog autoputa na koridoru 5-C te 10 km Sarajevske zaobilaznice i realizirati više od 500 miliona eura investicija do kraja 2014. godine.
Konferencija je okupila predstavnike nadležnih ministarstava, stručnjake iz relevantnih oblasti, predstavnike međunarodne zajednice i civilnog društva, a radi analiziranja pitanja trenutne ekonomske situacije u zemlji, kao i odgovora vladinih institucija na ekonomsku krizu.
Između ostalog, na konferenciji je ocijenjeno da je potrebno nastaviti s ubrzanim aktivnostima u gradnji cestovne i druge infrastrukture, poboljšati poslovnu klimu i smanjiti porezno opterećenje za privredu radi povećanja stranih investicija, kao i za smanjenje nezaposlenosti.
Potrebno je i eliminirati kompleksan porezni sistem te uspostaviti kvalitetnu koordinaciju makroekonomskih i fiskalnih politika u BiH, rečeno je na konferenciji.