Od povratka na vlast u siječnju 2025. godine Trump je doveo u pitanje predanost Washingtona NATO-u, prijetio aneksijom Grenlanda i Kanade, uveo carine saveznicima te pokrenuo rat s Iranom kojem europske zemlje nisu pristupile.
Samo 12 posto ispitanika anketiranih u ožujku u Poljskoj, Španjolskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji smatralo je Ameriku bliskim saveznikom, dok je 36 posto ispitanika smatralo prijetnjom. Nasuprot tome, Kinu je 29 posto ispitanika u šest zemalja smatralo prijetnjom.
Na nacionalnoj razini, prijetnja iz Washingtona nadmašila je prijetnju iz Pekinga u četiri zemlje, dok su samo ispitanici u Francuskoj i Poljskoj smatrali kako je prijetnja iz Kine veća.
Ukazujući na zaoštravanje stavova prema SAD-u, anketa je također pokazala produbljivanje proturječja u središtu europske sigurnosne politike. Birači žele kako Europa bude bolje naoružana i samostalnija dok povjerenje u SAD opada, ali njihova spremnost slabi ako obrana podrazumijeva osobne žrtve, veće proračune ili neograničenu potporu Ukrajini.
Rusija je jasno percipirana kao neprijatelj, 70 posto svih ispitanika smatralo ju je prijetnjom.
Istraživanje „European Pulse“, koje je provela agencija Cluster17 za POLITICO i beBartlet, obuhvatilo je 6.698 ispitanika diljem Španjolske, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i Belgije u razdoblju od 13. do 21. ožujka.
Najnegativniji stav prema Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je u Španjolskoj, gdje je 51 posto ispitanika izjavilo kako Washington predstavlja prijetnju Europi, što je najveći udio među ispitanima. Madrid je zauzeo vodeću ulogu u protivljenju ratu koji je Trump pokrenuo u veljači protiv Irana, a predsjednik ga je kritizirao zbog niskih izdvajanja za obranu.
U Italiji je 46 posto ispitanika izjavilo kako SAD predstavljaju prijetnju, isti stav dijeli 42 posto ispitanika u Belgiji, 37 posto u Francuskoj te 30 posto u Njemačkoj.
Poljska, koja graniči s Rusijom i savez sa SAD-om smatra ključnim sigurnosnim jamstvom, bila je izuzetak: samo 13 posto ispitanika izjavilo je kako SAD predstavljaju rizik.
Anketa je također pokazala potporu većoj strateškoj autonomiji.
U šest zemalja, 76 posto ispitanika izjavilo je kako bi podržalo slanje vojske svoje zemlje u obranu saveznika iz NATO-a u slučaju napada. Potpora je porasla na 81 posto kada je scenarij uključivao obranu države članice Europske unije.