Udruženje BH Novinari predstavilo je istraživanje “Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini”, koje je pokazalo da je od 2021. do 2024. godine u BiH prijavljeno 129 napada i sigurnosnih prijetnji novinarima i novinarkama. Od toga se 31 napad odnosio na novinarke, 47 napada na novinare, 33 slučaja na medijske kuće i organizacije te 21 napad na grupe novinara.
Na konferenciji je naglašeno da se ovi podaci odnose isključivo na prijetnje i napade zabilježene u SafeJournalists bazi te ne obuhvaćaju rodno uvjetovano nasilje ni kršenja radnih i profesionalnih prava.
Autorica izvještaja Lajla Zaimović Kurtović pojasnila je da u BiH ne postoji institucionalni mehanizam koji bi štitio novinarke od profesionalnog i rodno uvjetovanog nasilja. Također ne postoji zakon koji bi novinare štitio na temelju njihove profesije. Prema iskustvima ispitanih novinarki, obrada prijavljenih slučajeva u prosjeku traje oko dvije i pol godine.
Novinarke su navele da su izloženije nasilju od muških kolega upravo zbog spola, pri čemu rizik raste ovisno o dobi, mjestu stanovanja i osobnim okolnostima. Najčešći oblici prijetnji su verbalni napadi i online nasilje, a pojedine novinarke doživjele su i fizičke napade, oštećenje imovine te seksualno obojene prijetnje, uključujući prijetnje obitelji i djeci.
Nasilje najčešće dolazi od političara i osoba na pozicijama moći, a novinarke, iako upoznate s mehanizmima zaštite, često ih ne koriste zbog nepovjerenja u institucije i straha da će biti percipirane kao žrtve. Istodobno su svjesne kako neprijavljivanje nasilja onemogućava institucionalne promjene.
Zaimović Kurtović je istaknula da mnoge redakcije u BiH nemaju interne protokole za postupanje u slučaju sigurnosnih incidenata te da novinarkama podrška redakcije znači više od postojećih mehanizama pomoći.
Preporuke iz izvještaja uključuju kampanje edukacije novinarki o rizicima i procedurama, zagovaranje bolje zakonske regulacije online nasilja, razvoj rodno osjetljivih politika unutar redakcija te izmjene zakonodavstva koje bi novinarima osigurale status osoba koje rade posao od javnog interesa.
Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH izjavio je da, unatoč određenom napretku u zakonodavnom okviru, institucionalni pomaci i dalje izostaju, a uspostava mehanizama zaštite još je u tijeku u svim dijelovima zemlje.
Istraživanje je provedeno uz financijsku podršku Europske unije u okviru regionalnog projekta SafeJournalists.
