BiH zbog kašnjenja zakona riskira gubitak 100 milijuna eura

Bosna i Hercegovina sve je bliže propuštanju svibanjskog roka za prijavu u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), zbog čega bi građani, dijaspora i gospodarstvo mogli nastaviti plaćati visoke troškove međunarodnih transakcija.

Prema pisanju Capital.ba, Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od 100 milijuna eura na transakcijama iz inozemstva. Posebno je pogođena dijaspora, koja pri slanju novca u BiH plaća visoke bankarske i posredničke naknade. Primjerice, na uplatu od 1.000 eura, dok novac stigne u BiH, izgubi se oko 52 eura.

Doznake iz inozemstva

Doznake iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu godišnje dosežu gotovo četiri milijarde konvertibilnih maraka i jedan su od ključnih čimbenika jačanja deviznih rezervi i monetarne stabilnosti zemlje.

Najveći dio uplata dolazi iz Europske unije, no zbog visokih provizija i troškova konverzije znatan dio novca ostaje bankama, agencijama i online platformama za prijenos novca.

Slične troškove snose i bosanskohercegovačke kompanije koje posluju s inozemstvom. Njima, uz visoke naknade, problem predstavlja i činjenica da se na realizaciju transfera često čeka po nekoliko dana, iako su brzina i učinkovitost financijskih transakcija važan uvjet međunarodne konkurentnosti.

Kako bi se takvi troškovi smanjili, Bosna i Hercegovina mora uskladiti zakonsku regulativu s pravnom stečevinom Europske unije. U Federaciji BiH ključni zakoni uključuju Zakon o platnim uslugama, Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o računima za plaćanje, izmjene zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, izmjene zakona o bankama i mikrokreditnim društvima te Zakon o deviznom poslovanju.

Međutim, na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj krajem travnja ovaj set zakona nije se našao na dnevnom redu, iako ga je Zastupnički dom Parlamenta FBiH već usvojio. S druge strane, zakoni još nisu pred zastupnicima u Narodnoj skupštini RS-a.

Iako je iz oba parlamenta bilo najavljeno da će zakoni biti usvojeni tijekom travnja, sjednice se još ne zakazuju. Sve dok zakoni ne budu usvojeni u konačnim verzijama, Bosna i Hercegovina ne može predati aplikaciju za SEPA-u.

Što donosi SEPA

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine za Oslobođenje.ba pojasnili su da SEPA obuhvaća sve države članice Europske unije, zemlje eurozone, kao i države koje nisu članice EU, ali su regulatorni i tehnički okvir uskladile s europskim standardima.

U SEPA području prekogranične transakcije u eurima tretiraju se kao domaće, što znači da su jednako brze, jeftine i jednostavne kao plaćanja unutar jedne države. To bi građanima, kompanijama i institucijama u BiH omogućilo slanje i primanje novca iz europskih zemalja znatno brže i uz niže troškove.

Iz CBBiH ističu da je proces pridruživanja SEPA području jedan od najvažnijih koraka u razvoju domaćeg platnog sustava od njegova osnivanja. Dodaju kako je Bosna i Hercegovina trenutačno u završnoj fazi pripreme aplikacijskog paketa, ali je ključni preduvjet usvajanje nedostajućih zakona.

Centralna banka BiH još je u prosincu poslala predaplikaciju i spremna je za daljnju proceduru, no čeka entitetske vlasti. Ako potrebni propisi uskoro budu usvojeni, to bi omogućilo brzo podnošenje službene aplikacije prema Europskom platnom vijeću.

Ipak, iz CBBiH napominju da sama aplikacija ne znači automatsko priključenje SEPA području, jer Europska komisija i Europsko platno vijeće trebaju vrijeme za pregled dokumentacije. Nakon formalnog prijema slijedi priključenje banaka na SEPA sheme i uspostava odgovarajuće infrastrukture za izvršavanje transfera.

Iz CBBiH naglašavaju da bi uvođenje SEPA standarda imalo duboke ekonomske posljedice. Za gospodarstvo bi to značilo niže transakcijske troškove, brži obrt kapitala i veću predvidljivost poslovanja. Za banke bi otvorilo prostor za razvoj novih digitalnih proizvoda, a građanima bi donijelo kraj višednevnog čekanja na uplate.

Prema procjenama, BiH bi članstvom u SEPA-i mogla uštedjeti oko 100 milijuna eura godišnje. Istodobno bi se olakšao priljev doznaka iz dijaspore, koje iznose više od tri milijarde KM godišnje, jer bi se novac mogao slati brže, jeftinije i bez posredničkih naknada.

Niži troškovi prijenosa novca imali bi i dodatni društveni učinak jer bi smanjili neformalne načine slanja gotovine, poput slanja novca preko prijevoznika ili drugih nesigurnih kanala. Time bi se povećali sigurnost, transparentnost i integritet financijskog sustava.

Ako Bosna i Hercegovina ne podnese prijavu u svibnju, sljedeća prilika mogla bi biti krajem ove ili početkom sljedeće godine. Zbog svih procedura koje slijede nakon formalnog podnošenja aplikacije, praktično je izvjesno da bi zemlja mogla izgubiti još godinu dana i dodatnih 100 milijuna eura.