Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla pristupiti takozvanoj SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima. Jedna smo od rijetkih europskih zemalja koje nisu dio tog područja, zbog čega, prema procjenama, na naknadama u transakcijama s inozemstvom godišnje gubimo oko 100 milijuna eura. U drugoj polovini godine očekuje se dodatno unaprjeđenje domaćeg platnog sustava uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego do sada, da se realiziraju i neradnim danima te da više neće biti čekanja kako bi "legla" plaća ili mirovina.
Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz europskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije, što je itekako značajno kada se zna koliko bosanskohercegovačka dijaspora šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, riječ je o najmanje šest milijardi KM godišnje, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inozemstvu trebala bi postati brža i jeftinija.
"Zemlje koje su trenutačno izvan SEPA područja plaćaju i do šest puta veće naknade za prekogranične transakcije, a mi u Bosni i Hercegovini znamo da je 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija sa zemljama SEPA područja, što znači da je matematika vrlo jednostavna", rekla je guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Gospodarstvenici, osobito oni izvozno orijentirani, nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i.
"Možemo reći da se gospodarstvenici žale na cijene platnog prometa prema inozemstvu, da su te cijene dosta visoke i da, koliko god usluge bile izvršene isti dan ako je to 'T nula', to onda dosta košta. Ako bi te usluge, osobito prema inozemnim partnerima, bile jeftinije i ako bi se cijene tih usluga snizile, mislim da bi to gospodarstvo jako prihvatilo i pozdravilo", rekao je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.
Paralelno s pristupanjem SEPA-i Centralna banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja, koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovini godine. Instant plaćanje omogućit će da se prijenos novca s računa na račun unutar zemlje odvija 24 sata, sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini, a trajat će svega nekoliko sekundi. Novina je i to što usluge platnog prometa više neće obavljati isključivo banke.
"Više stanovništvo neće biti isključivo vezano uz banke kada je riječ o platnim uslugama, sada će to moći raditi i preko drugih financijskih, FinTech kompanija, kao što je, primjerice, naša kompanija. To znači jeftinije usluge za građane i modernije, kvalitetnije usluge", rekla je direktorica Institucije za izdavanje elektroničkog novca "Lova" Doris Majstorović.
Iako će dobiti konkurente u obavljanju poslova platnog prometa, banke će i dalje biti dominantne u tom poslu. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj novih proizvoda.
"Dolazi do pojave novih igrača na tržištu, što će otvoriti mogućnost suradnje između banaka i novih, mogu reći, instant kompanija, ali će isto tako omogućiti bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa", rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
Koristi instant plaćanja osobito bi trebali osjetiti građani koji žive u manjim sredinama.
"Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima iz kojih banke odlaze zbog visokih troškova, to će biti značajno olakšanje jer ljudi neće morati odlaziti u druge sredine i gradove u kojima postoji bankarski sektor", rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bez sumnje, od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi. Čekaju se samo entitetski i državni parlamenti da usvoje nužne zakone, što je i jedna od obveza na europskom putu. Sve ovisi o njima. Izvrsna prilika da naši parlamentarci pokažu koliko im je stalo do građana, gospodarstva i Europe.
