Potrošnja održava rast bh. ekonomije, industrija i dalje slabi

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine zadržalo je umjeren tempo rasta u prvoj polovini 2026. godine, uz blago ubrzanje godišnjeg realnog BDP-a s 2,3% u prvom na 2,4% u drugom tromjesečju, što je rezultiralo ukupnim rastom u prvom polugodištu od 2,3% godišnje. U promatranom razdoblju privatna potrošnja ostala je glavni pokretač gospodarstva Bosne i Hercegovine uz rast od 3% godišnje, udio od 68,9% u ukupnom BDP-u te značajan doprinos gospodarskom rastu od približno 2,1 postotnog boda. Potrošnju kućanstava poduprli su rast prosječnih plaća od oko 7%, povećanje kreditiranja stanovništva za 13,4% i veći priljev doznaka za 7,5% na godišnjoj razini, pri čemu su plaće i doznake ojačale raspoloživi dohodak, a kreditiranje pružilo dodatnu potporu potrošnji.

Iako je izborna 2026. godina podigla očekivanja snažnijeg rasta državne potrošnje, njezino povećanje od 2,1% yoy u prvom polugodištu ostalo je na razini povijesnog prosjeka, bez izraženijeg dodatnog impulsa gospodarskoj aktivnosti. Investicije također nisu ostvarile snažniji zamah unatoč udjelu od gotovo četvrtine BDP-a te su porasle svega 0,9% na godišnjoj razini, odražavajući oprez privatnih investitora i sporiju realizaciju pojedinih razvojnih projekata. Istodobno je vanjski sektor ostao ograničavajući čimbenik gospodarstva BiH: uvoz je u prvom polugodištu porastao za 1,6% godišnje, a izvoz za 1,2%, zbog čega je neto izvoz umanjio ukupni rast BDP-a za oko 0,8 postotnih bodova.

U strukturi gospodarstva Bosne i Hercegovine sve je izraženije pomicanje težišta s tradicionalnih industrijskih djelatnosti prema trgovini i uslugama. U prvom polugodištu 2026. prerađivačka industrija zabilježila je pad od 2,7% na godišnjoj razini, a proizvodnja električne energije pad od 4,8%, dok su trgovina i IT sektor porasli za 6,3% i 4,0%, uz udio u BDP-u od 15,4% i 5,8%. Uslužni karakter rasta dodatno su naglasili ugostiteljstvo i smještaj, s povećanjem aktivnosti od 7,6% godišnje, te zdravstvo s rastom od 4,0%. Ovakva kretanja ukazuju na slabljenje relativne uloge tradicionalne industrije i jačanje značaja uslužnih djelatnosti, pri čemu IT i turizam pružaju i potporu diverzifikaciji izvoza. „Prvo polugodište 2026. godine potvrdilo je da je privatna potrošnja glavni oslonac rasta gospodarstva Bosne i Hercegovine, dok trgovina, IT i druge uslužne djelatnosti sve više oblikuju njezinu strukturu. Ipak, rast državne potrošnje ostao je u povijesnim okvirima unatoč većim očekivanjima u izbornoj godini, a investicije i vanjski sektor nisu pružili snažniji zamah. Za održiviji i uravnoteženiji rast bit će važno da snagu potrošnje i usluga prate dinamičnija ulaganja i jačanje proizvodnog i izvoznog potencijala.“ – istaknuli su analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano financiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.

Inflatorni pritisci ostali su izraženi i tijekom 2026. godine, pri čemu je, primjerice, godišnja inflacija u rujnu ubrzala na 6,0% godišnje, prvenstveno pod utjecajem snažnog rasta cijena goriva od 27,6%. Dodatni pritisak došao je iz kategorija povezanih s troškovima stanovanja, gdje su cijene električne energije i plina porasle za 14,3% godišnje, vodoopskrbe za 9,6%, dok su ukupni troškovi stanovanja povećani za 12,7%.

Cjenovni pritisci ostali su prisutni i u uslužnim djelatnostima, posebno u zdravstvu, restoranima i hotelima te rekreaciji i kulturi. S druge strane, cijene hrane smanjene su za 0,1% godišnje, što je ublažilo dio pritisaka iz energetskih i komunalnih kategorija. Prosječna inflacija u razdoblju siječanj–rujan 2026. iznosila je 4,8% na godišnjoj razini, što je približno razina očekivanja prosječne inflacije za cijelu godinu (4,7%). Iako rizici ostaju blago usmjereni naviše, prije svega zbog kretanja cijena nafte i plina, stabilizacija cijena hrane i očekivano odgađanje većih korekcija administrativno reguliranih cijena podupiru procjenu da do kraja godine neće doći do šire eskalacije inflacije.

Prema ključnim makroekonomskim pokazateljima, kombinacija pozitivnih i negativnih tendencija ostala je prisutna i u trećem tromjesečju 2026. godine. Industrijska proizvodnja se u razdoblju siječanj–rujan zadržala u negativnoj zoni, uz pad od 2,1% godišnje. Takav rezultat prvenstveno je posljedica kontrakcije segmenta rudarstva od 16,7% godišnje, dok je prerađivačka industrija bila gotovo na razini prethodne godine, a pozitivan doprinos dao je segment proizvodnje električne energije s rastom od 3,0%. U segmentu vanjskotrgovinske razmjene trgovinski deficit nastavio je rasti te je u prvih osam mjeseci 2026. godine dosegnuo 9,3 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 9,3% godišnje i izravna je posljedica bržeg rasta uvoza (7,5%) u odnosu na rast izvoza (6,0%). Ipak, negativni učinci robne razmjene djelomično bi trebali biti ublaženi rastom izvoza usluga, prije svega kroz IT industriju i turizam, kao i većim priljevom inozemnih transfera i doznaka. Zbog toga bi ukupni deficit u platnoj bilanci trebao biti sveden na znatno prihvatljiviju razinu, uz projekciju deficita od oko 2 milijarde KM ili 3,4% vrijednosti procijenjenog BDP-a za 2026. godinu. Indeks prometa trgovine na malo ostao je u snažnoj pozitivnoj zoni, uz rast od 11,1% u razdoblju siječanj–kolovoz 2026., a slična kretanja zabilježena su u dinamici plaća uz prosječan rast neto plaća od 7,3% godišnje i dosegnuti prosječni iznos neto plaće od 1.685 KM. Međutim, povoljnija kretanja raspoloživog dohotka prate znakovi slabljenja tržišta rada kroz istodobni pad broja nezaposlenih i zaposlenih, prema službenoj statistici i prema ILO metodologiji, što ukazuje na smanjivanje radne snage, demografske pritiske i ograničenja na strani ponude rada. „Gospodarska aktivnost u 2026. godini ostaje oslonjena na domaću potrošnju, poduprtu rastom plaća, kreditiranja, maloprodaje i doznaka, dok industrijska proizvodnja i vanjskotrgovinska kretanja i dalje ograničavaju uravnoteženiji rast. Istodobno inflacija ostaje iznad dugoročnog prosjeka, ali stabilizacija cijena hrane i vjerojatno odgađanje većih korekcija komunalnih tarifa smanjuju rizik njezine šire eskalacije do kraja godine. U takvom okruženju zadržava se projekcija rasta realnog BDP-a od 2,3% za 2026. godinu, uz prosječnu inflaciju od 4,7%, dok su ključni rizici i dalje vezani uz energetsku komponentu cijena, slabu industrijsku bazu i rastući trgovinski deficit“ – zaključili su analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano financiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.