Istraživanje sigurnosti na Balkanu: Povjerenje u institucije na najnižoj razini

Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) danas je u Beogradu predstavilo nalaze SecuriMetera 2025 - godišnjeg istraživanja mišljenja javnosti zapadnog Balkana o sigurnosti.

Na osnovu mišljenja od oko 6.000 građana ovo peto po redu istraživanje dalo je do sada najpotpuniji dokaz o tome kako građani regiona vide sigurnost, povjerenje, upravljanje i smjer u kojem idu njihova društva.

Povjerenje kao ključna poruka istraživanja

Ovim povodom, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Amer Kapetanović je istakao povjerenje kao glavnu temu koja povezuje nalaze ovogodišnjeg istraživanja.

"Ako bi istraživanje SecuriMeter mogli sažeti u jednu riječ, to bi bilo povjerenje. Građani zapadnog Balkana nam govore da njihove najveće brige nisu daleke prijetnje već otpornost institucija, pravednost uprave i predvidljivost budućnosti. Dobra vijest je da se povjerenje može obnoviti. Naime, kad institucije imaju rezultate, povjerenje raste, kada su reforme vidljive, povjerenje raste i kada je europski put vjerodostojan, raste povjerenje kod kuće", rekao je Kapetanović.

Nalazi ovogodišnjeg istraživanja govore da su građani sve zabrinutiji za institucije, ekonomije i pravac u kojem idu njihova društva. Kao najveće pritiske koje su građani zapadnog Balkana izdvojili su inflacija, troškovi života, korupcija i percipirano slabljenje institucija.

Institucije pod sve većim pritiskom

Također, podaci pokazuju da više od 80 posto ispitanika smatra da je korupcija široko rasprostranjena, skoro jedan od tri ispitanika smatra da institucije imaju lošije rezultate nego prije pet godina, 27 posto ih razmatra preseljenje u inostranstvo.

Ovo su, kako je priopćio RCC, znakovi zabrinutosti u pogledu ekonomske, institucionalne i društvene otpornosti. Građani postavljaju pitanje jesu li njihova društva stabilna i je li njihova budućnost predvidiva.

Ekonometrijski model istraživanja SecuriMeter pokazao je da postoji jaka veza između povjerenja i rezultata. Naime, percepcija boljih rezultata rada institucija povećava povjerenja za 10 posto, a percepcija manje korupcije povećava povjerenje za 9 posto.

Rezultati navedenog istraživanja govore i to da parlamenti, vlade i sudovi su i dalje među institucijama kojima se najmanje vjeruje, dok Europska unija, poslovni subjekti i vjerske institucije uživaju znatno veći stupanj povjerenja.

Građani kontinuirano ističu istu poruku a to je da se povjerenje gradi kroz pravednost, transparentnost i učinkovito pružanje usluga a ne kroz političke narative.

Mladi kao najstabilniji izvor povjerenja

Mladi i Europska unija su i dalje najjači temelji povjerenja. Mlađi građani (dobi između 18 i 24 godine) i dalje iskazuju najveći stupanj povjerenja u institucije, posebno u Europsku uniju. Model potvrđuje da je 37 posto veća vjerojatnoća da će građani koji vjeruju u EU vjerovati i u domaće institucije. To pokazuje da europske integracije nisu samo politički već i psihološki proces kojim se oblikuju očekivanja, nadanja i vjera u budućnost.

"Održavanje vjerodostojnosti europskog puta stoga je od presudnog značaja za jačanje domaćeg povjerenja širom regiona", priopćio je RCC.

Nakon uvodnog obraćanja, viši stručnjak za sigurnost u Vijeću za regionalnu suradnju Aner Zuković dao je pregled glavnih nalaza, nakon čega je uslijedila panel diskusija na kojoj se razgovaralo o tome kako se nalazi prepliću da ekonomskim pritiscima, demokratskim upravljanjem, očekivanjima mladih, kibernetičkim prijetnjama i vjerodostojnošću europske perspektive.

Prije predstavljanja SecuriMetera, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Amer Kapetanović posjetio je sjedište Centra za kontrolu maloga oružja i lakog naoružanja u jugoistočnoj i istočnoj Europi (SEESAC) u Beogradu gdje se susreo s Bojanom Balon, direktoricom Centra.