Rejting stranaka u BiH i dalje nepoznanica

BiH je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojoj ne postoje relevantna istraživanja javnog mnijenja i rejtinga političkih stranaka i najvažnijih političara.

Bivša Jugoslavija

Dok, na primjer, u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori postoje relevantna istraživanja ili ankete koja se javno objavljuju gotovo na mjesečnom nivou, u BiH se rejting političara i stranaka može samo pogađati.

Samo kao ilustracija, u Sloveniji, na primjer, prema podacima koje je objavio Politico prije desetak dana, najbolje trenutačno stoji SDS, s 28 posto podrške, a slijedi vladajuća stranka GS s 20 posto podrške, koju predvodi premijer Robert Golob. Njihov koalicijski partner SD ima oko devet posto podrške.

U Hrvatskoj, prema podacima koje je objavio Index prošlog mjeseca, HDZ ima podršku 27,7 posto građana, a SDP 21,4 posto.

U Crnoj Gori, prema podacima koje su objavile Vijesti.me polovinom listopada, DPS ima podršku 25,8 posto građana, ZZBCG 23,5 posto građana, a PES 20,3 posto.

Bosna i Hercegovina

Za razliku od susjednih zemalja, u BiH nitko ne može sa sigurnošću reći kako stoji rejting najvažnijih stranaka i političkih osoba, osim što se može dati gruba procjena da su tri najjače stranke vjerojatno SDA, SNSD i HDZ među tri konstitutivna naroda.

Iako se ponekad objavljuju ankete, često se radi o informacijama koje su "procurile" iz stranaka ili interesnih grupa, a istraživanja često imaju sumnjive podatke, koji se nerijetko pokažu kao frizirani od onih koji ih plasiraju u javnost.

Iako se tome u BiH ne pridaje posebna pažnja, pouzdana istraživanja javnog mnijenja važna su za funkcioniranje demokracije.

Ona povećavaju transparentnost između javnosti i političkih stranaka, i omogućavaju stalno praćenje rejtinga, što doprinosi pozitivnom pritisku na političare da povećaju odgovornost prema javnosti.

Političke stranke naručuju istraživanja

Vehid Šehić, bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, za Nezavisne kaže da su u BiH istraživanja i ankete često naručeni od političkih stranaka i služe za kreiranje pogrešne percepcije u javnosti.

Šehić ističe da je svjedočio istraživanjima koja su jednoj stranci dala 30 posto podrške, a nakon izbora se pokazalo da je ta stranka dobila tek petnaestak posto glasova.

"U BiH istraživanja pogoduju onima koji su ih naručili. Ako ste platili da se sprovede istraživanje, onda ono pogoduje vama, tako da ta istraživanja nisu relevantna. Najbolji primjer je sada u Srbiji, gdje imate rezultate u skladu s agencijom koja ih radi, pa imate jedno istraživanje koje pokazuje da vladajuća partija u Srbiji ima 49,4 posto, a studenti deset posto podrške, a drugo istraživanje tvrdi da studenti imaju 44,5 posto podrške, a stranka na vlasti 34 posto", kaže Šehić.

On ističe da su i ankete i istraživanja naučna djelatnost koja se mora sprovoditi po strogo utvrđenim kriterijima od stručnog i osposobljenog osoblja. U tom slučaju, on tvrdi da istraživanja vrlo malo odstupaju od izbornih rezultata.

Šehić navodi da nepouzdane ankete i istraživanja odgovaraju strankama na vlasti, jer ne žele da javnost ima uvid u to kolika je stvarna podrška njima.

"Negativni rezultati mogu uticati na percepciju javnog mnijenja u zemlji, i zato takvih istraživanja kod nas nema. Ali vidjet ćete pred naredne izbore kada se pojave nekakve ankete koje su obično naručene i čiji rezultati se friziraju", kaže on.