Tko je Lagumdžiji odobrio glasanje protiv rezolucije o nacizmu?

Helsinški odbor za ljudska prava pozvao je veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatka Lagumdžiju, Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova da javno objasne zašto je BiH glasala protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma i neonacizma.

Riječ je o dokumentu koji je 10. studenoga odobrio Treći odbor Opće skupštine UN-a, a o kojem će se naknadno glasati na plenarnoj sjednici.

Lagumdžija je glasanje obrazložio usklađivanjem vanjske politike BiH sa stajalištem Europske unije. Rezoluciju je predložila Rusija, a države EU protive joj se zbog, kako navode, ruske zlouporabe borbe protiv nacizma za opravdavanje agresije na Ukrajinu.

Tko je donio odluku o glasanju BiH?

Helsinški odbor smatra kako javnosti treba objasniti tko je utvrdio stajalište Bosne i Hercegovine, je li Stalna misija BiH pri UN-u dobila službenu uputu za glasanje te na temelju kojeg je akta postupila.

Od Lagumdžije traže i da navede koje su odredbe izmijenjenog nacrta bile sporne za BiH, ako ih je bilo.

Iz Odbora poručuju kako usklađivanje vanjske politike s Europskom unijom ne oslobađa institucije BiH obveze da vlastita stajališta utvrđuju samostalno i u skladu s Ustavom.

Naglašavaju da članak V. Ustava BiH Predsjedništvu daje nadležnost za vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama.

Zbog toga od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova traže da prije završnog glasanja u Općoj skupštini UN-a objasne kako je donesena dosadašnja odluka i kakvo će stajalište BiH zastupati.

"Poražavajuće je da je BiH glasala protiv"

Helsinški odbor osuđuje svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma te smatra poražavajućim što je BiH glasala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje takvih pojava.

Upozoravaju pritom na povijesno iskustvo Bosne i Hercegovine, čije je stanovništvo tijekom Drugog svjetskog rata bilo izloženo progonima i zločinima zbog rasne i nacionalne pripadnosti.

Podsjećaju i na rat od 1992. do 1995. godine, tijekom kojeg su etnička mržnja i politike progona dovele do masovnih stradanja i prisilnog raseljavanja stanovništva.

Smatraju kako poštovanje prema žrtvama obaju ratova obvezuje BiH na dosljedno protivljenje ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine.

Traže podatke o procesuiranju govora mržnje

Iz Helsinškog odbora naglašavaju kako BiH, bez obzira na ishod glasanja u UN-u, mora ispunjavati međunarodne obveze u suzbijanju rasističke propagande i poticanja na diskriminaciju.

Pozivaju se na Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji propisuju obveze država u suzbijanju rasne, nacionalne i vjerske mržnje.

Od nadležnih institucija traže dosljednu primjenu tih obveza te objavljivanje podataka o prijavama, istragama, kaznenim progonima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje.

Takve podatke, navode, potrebno je objaviti i u skladu s preporukama Odbora UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije.