U periodu od 15. do 22. rujna 2025. godine Centar za sigurnosne studije (CSS) proveo je ispitivanje stavova građana i građanki o NATO-u. Istraživanje je obavljeno putem online anketnog upitnika na području cijele Bosne i Hercegovine, a uzorak je obuhvatio 601 osobu.
Muškarci čine 83 posto ispitanika, 14 posto su žene, dok se 3 posto nije izjasnilo o spolu. S područja Federacije BiH bilo je 64 posto ispitanika, iz Republike Srpske 25 posto, iz Brčko distrikta BiH 3 posto, dok se 8 posto nije izjasnilo o mjestu življenja.
Najveći udio ispitanika, njih 45 posto, pripada grupi od 18 do 35 godina, zatim slijede osobe od 36 do 49 godina (26 posto). Skoro četvrtina ispitanika (24 posto) imala je od 50 do 64 godine, a najmanje je bilo onih starijih od 65 godina (5 posto).
Na pitanje "Da li BiH može biti dugoročno sigurna bez punopravnog članstva u NATO-u?", 53 posto ispitanika odgovorilo je da to nije moguće. Suprotno smatra 40 posto, dok 7 posto nije znalo dati odgovor.
Drugo pitanje, "Mislite li da postoji bolja garancija za građane po mir i sigurnost u BiH od NATO članstva?", donijelo je slične rezultate. Potvrdno je odgovorilo 43 posto, dok 51 posto smatra da ne postoji bolja garancija od NATO-a. Pet posto ispitanika nije imalo stav.
Treće pitanje glasilo je "Podržavate li povećanje izdvajanja sredstava za vojsku koje je predložilo Predsjedništvo BiH?". Većina, njih 63 posto, podržala je prijedlog, trećina je bila protiv, a 4 posto nije odgovorilo.
Na četvrtom pitanju, "Što mislite da je najvažnije za sigurnost građana u budućnosti?", 38 posto ispitanika izdvojilo je članstvo u NATO-u kao najvažnije. Za članstvo u EU opredijelilo se 22 posto, neutralnost BiH navelo je 19 posto, dok 13 posto smatra da je to regionalna suradnja. Drugi vojni savez odabralo je 7 posto, a bez odgovora je ostalo 1 posto.
Nalazi istraživanja potvrđuju da su sigurnosna pitanja u središtu interesa i društveno-političkih dilema u BiH. Premda značajan broj građana preferira alternativne modele, većina ispitanika prepoznaje NATO članstvo i euroatlantske integracije kao ključnu pretpostavku dugoročne sigurnosti.
Podrška povećanju vojnog proračuna, u skladu s međunarodnim trendovima, pokazuje da su građani svjesni globalnih sigurnosnih izazova. Većina ispitanika pripada mlađoj i radno produktivnoj skupini, što se navodi kao jasan signal političkim subjektima u BiH da u donošenju odluka uvažavaju stavove građana.
Istraživanje također ističe da pitanje sigurnosne orijentacije zemlje ne smije ostati isključivo u rukama političara, već da iskazani stavovi građana moraju biti putokaz za buduće odluke i određivanje međunarodnog položaja BiH.
