Što Dodiku znači preokret u Americi?

Demokratska stranka pobijedila je na američkim parlamentarnim izborima i osvojila većinu u oba doma Kongresa – Senatu i Zastupničkom domu. Stručnjaci smatraju da bi ovaj preokret u odnosu snaga u Washingtonu mogao poljuljati potporu koju Milorad Dodik godinama uživa i gradi putem lobističkih kompanija i ljudi od povjerenja u republikanskoj konzervativnoj administraciji Donalda Trumpa.

Do objave ovog teksta CNN je potvrdio da je američki Senat pod kontrolom većine zastupnika iz Demokratske stranke, s 54 zastupnika u odnosu na 44 republikanca, kao i Zastupnički dom s 245 zastupnika u odnosu na 147 republikanaca.

Preokret je vidljiv s obzirom na to da je godinama unatrag kontrolu imala Republikanska stranka, a predsjednik Donald Trump omogućavao je povezivanje svojih ljudi od povjerenja s autoritarnim i desničarskim čelnicima država i stranaka u Europi. Sada već bivša republikanska većina omogućila je da djelovanje administracije i ljudi od povjerenja bude izloženo zanemarivom pritisku i odgovornosti, piše Detektor. 

Balkan nije bio isključen iz zamaha ugovaranja poslova i političkog povezivanja koji je u pravilu ciljao osobe poput bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te osobe iz njegove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kao i stranaka iz vladajuće koalicije.

Faris Kočan, docent s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, smatra da će fokus nove većine u američkom Kongresu vjerojatno biti na unutarnjim pitanjima te pitanju Ukrajine, ali da se kroz interes za stabilnost SAD-a krije problem za proruske aktere u Bosni i Hercegovini. Kočan smatra da je ključ u odborima.

''Vjerojatno će biti više interesa za Ukrajinu, budući da demokrati imaju drukčije poglede od određenog dijela republikanaca koji podržava Donalda Trumpa. Ali to može biti pozitivno – kompanije koje su snažno povezane s Dodikom, sankcije, lobisti – taj će dio sigurno isplivati unutar tih odbora'', tvrdi Kočan.

On tvrdi da će osobe i kompanije u tom procesu biti više isticane te da će nova većina tražiti odgovore.

''Onda će na taj način isplivati taj destruktivni element ili proruski element koji demokrati sigurno ne žele vidjeti'', kaže Kočan.

Kočan pojašnjava da će ipak većina alata povezanih s američkom vanjskom politikom ostati u Trumpovim rukama.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), smatra da postoji mogućnost pritiska nove većine, ali da ne treba očekivati automatski politički obračun.

''Promjena odnosa političkih snaga u američkom Kongresu mogla bi otvoriti prostor za detaljnije preispitivanje postojećih lobističkih aranžmana, njihova financiranja, transparentnosti i stvarnih ciljeva. U središtu pozornosti mogla bi se naći pitanja tko financira lobiranje, kakve se usluge i protuusluge razmjenjuju i odvija li se sve u skladu s američkim zakonima'', tvrdi Bećirović za Detektor.

Navodi da bi se to prvenstveno moglo ostvariti kroz kongresne istrage, aktivnosti nadležnih odbora i kontrolu primjene Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), uz mogućnost uključivanja Ministarstva pravosuđa SAD-a i drugih pravosudnih institucija.

''Važno je naglasiti da lobiranje u interesu stranih subjekata samo po sebi nije nezakonito, budući da FARA prvenstveno uređuje obveze registracije i transparentnosti u zastupanju stranih interesa. Međutim, ako se utvrde prikrivanje stvarnih nalogodavaca, kršenje zakonskih obveza registracije i transparentnosti, korupcija, nedopušteni financijski tokovi ili kupnja političkog utjecaja, takve aktivnosti mogu postati predmet pravosudnih istraga i kaznenog progona'', smatra Bećirović.

Dodikovi američki ljudi

Vlasti u Republici Srpskoj potrošile su gotovo deset milijuna maraka proračunskog novca za lobiranje u SAD-u, a novac građana usmjeravan je na političku ofenzivu prema Trumpovoj administraciji, ali i na plaćanje ručkova, skupih letova i stanova u Banjoj Luci.

Stručnjaci su više puta ocijenili da je cilj lobiranja iz Banje Luke popularizacija politike secesionizma. Primjer je zagovaranje neovisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, koje je uvršteno u ugovor s kanadskom kompanijom ''Dickens & Madson''.

Detektor je u listopadu potvrdio da su najmanje trojica suradnika američkog predsjednika prisustvovala stranačkom skupu SNSD-a uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, a nakon što su američki mediji pisali da su dvojica savjetnika bila u Banjoj Luci u jeku kampanje za izbore za Kongres u SAD-u, Donald Trump našao se na meti kritika Demokratske, ali i Republikanske stranke.

Detektor je tada identificirao Alexa Garciju, partnera u lobističkoj tvrtki koju plaća Vlada Republike Srpske, Trumpova suradnika Jamesa Blaira i odvjetnika Andrewa H. Smitha te osobu koja nalikuje Chrisu LaCiviti, jednom od voditelja posljednje Trumpove predsjedničke kampanje. Također, na završnom skupu SNSD-a bili su ljudi iz najmanje triju američkih tvrtki koje rade za Vladu Republike Srpske.

Prema pisanju Politica, Trump je izjavio da će prekinuti veze s Blairom i LaCivitom ''ako utvrdi da njihov vanjski konzultantski rad predstavlja sukob interesa''. Garcia je, prema pisanju američkih medija, partner u lobističkoj tvrtki Continental Strategy. Za tu tvrtku radi i Katie Wiles, kći Trumpove trenutačne predstojnice ureda Susie Wiles.

Katie Wiles je, prema pisanju nekoliko američkih medija, na društvenim mrežama objavila fotografiju s ministrom unutarnjih poslova RS-a Željkom Budimirom na strelištu u Laktašima, uz natpis da je bila u posjetu entitetu zbog posla, ali i da se zabavljala.

Samo u posljednjih godinu dana Detektor je pisao o nekoliko novih ugovora Vlade Republike Srpske i lobističkih kompanija. U siječnju je potpisan višemilijunski ugovor s tvrtkom ''McGinnis Lochridge LLP'', koji predstavlja nastavak suradnje s tom kompanijom na pružanju savjeta i zastupanju Republike Srpske ''u pravnim i političkim poslovima vezanim uz međunarodno pravo''.

Republika Srpska je, osim ugovora s tvrtkom ''McGinnis Lochridge'', potpisala i ugovor o suradnji s ''Lucas Comptonom LLC''. Ova lobistička kuća iz Washingtona dobila je ugovor vrijedan gotovo milijun KM za izgradnju ''pozitivnog utjecaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih čelnika, uključujući nacrte izjava i govornih točaka osmišljenih kako bi pozitivno utjecale na vladu, Kongres, medije i javnost''.

Krajem 2025. godine Vlada Republike Srpske potpisala je ugovor vrijedan dva milijuna dolara s tvrtkom ''Madisson K. Consulting'', koju je Ivan Mišić osnovao u Banjoj Luci samo nekoliko tjedana ranije. Od ukupnog iznosa, Mišiću je u prvoj tranši isplaćeno 1,3 milijuna KM za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ustavni sud BiH u rujnu 2026. godine zabranio je proračunsko financiranje lobiranja iz Republike Srpske. Zabrana se odnosi i na financiranje drugih lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine.

Moguće posljedice za Dodika i lobiste

Kočan smatra da Dodik ima razloga za zabrinutost, bez obzira na to što u jeku objave izbornih rezultata u SAD-u boravi na okupljanju u Trumpovoj rezidenciji na Floridi.

''Sigurno je da za Dodika situacija nije ugodna. Suština je takva da će demokrati sigurno razmatrati jesu li sankcije koje su bile ukinute Dodiku bile pravodobno ukinute i postoji li mogućnost da te sankcije i dalje postoje. Druga stvar vezana je i uz pad Vučića i Orbana, akteri koji su bili protrumpovski ili prokremaljski orijentirani nemaju više toliko snage. Dodik u suštini ostaje više ili manje sam u toj igri'', smatra Kočan.

U listopadu 2025. godine Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a uklonio je s popisa sankcioniranih osoba bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegove bliske političke suradnike.

Pitanje sankcija može biti tema ako se prisutnost lobista u Republici Srpskoj promatra kao čin protiv američkih interesa.

''Oni su radili za stvari za koje se Amerika kao takva ne bi smjela zalagati kao neki normativni hegemon liberalne demokracije. I kroz taj demokratski okvir koji ne želi popuštanje Vladimiru Putinu može se povezati zašto je Dodik problematičan za Sjedinjene Američke Države'', zaključuje Kočan.

Prema Bećiroviću, najveće posljedice za američke lobiste ne bi nužno bile političke, nego reputacijske i poslovne jer se lobiranje temelji na stručnosti, profesionalnom ugledu i povjerenju, a političko djelovanje Milorada Dodika i kontroverze koje prate njegove lobističke aranžmane postali su ozbiljan reputacijski izazov za dio američkih lobističkih kuća.

''Time je potencijalno 'zarazio' i samo lobističko tržište jer će američke lobističke kuće ubuduće morati mnogo pozornije procjenjivati reputacijske rizike povezane sa svakim novim klijentom. Nijedna ozbiljna lobistička kuća ne želi zbog jednog klijenta ugroziti vlastiti ugled, poslovne odnose i pristup centrima političkog odlučivanja u Washingtonu'', kaže Bećirović.

Zaključuje da u Washingtonu reputacija otvara vrata, ali sumnja u nezakonito djelovanje može ih trajno zatvoriti.

U SAD-u su pojedini posjetitelji Banje Luke već pretrpjeli posljedice. Paolo Zampolli, dugogodišnji prijatelj Donalda Trumpa kojeg je američki predsjednik imenovao za izaslanika za globalna partnerstva, u veljači 2026. posjetio je Banju Luku i sastao se s Miloradom Dodikom. Iako je njegov službeni mandat bio ograničen na kulturnu diplomaciju i partnerstva, tijekom posjeta je, prema pisanju medija, razgovarao i o financiranju energetskih projekata. Nakon što je Politico objavio detalje njihove prepiske, Zampolli je smijenjen s dužnosti.

Kanadski CBS u tekstu o posjetu Wiles Bosni i Hercegovini istaknuo je da su u rujnu demokrati u Zastupničkom domu objavili izvješće u kojem optužuju Trumpovu administraciju da je ukinula sankcije protiv Dodika u nastojanju da obogati i osnaži saveznike gospodina Trumpa te da je time potkopala dugogodišnje vanjskopolitičke interese SAD-a u regiji.

Američka senatorica Jeanne Shaheen iz Demokratske stranke za CNN je komentirala fokus na lobiranje te pozvala republikance da izvrše ''pritisak na Bijelu kuću zbog angažmana ljudi iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa u Republici Srpskoj''.

Kazala je kako je riječ o zarađivanju novca na štetu Bosne i Hercegovine i njezina jedinstva te poručila da bi to trebalo izazvati političku buru u Sjedinjenim Američkim Državama.