Udruga za uspjeh mladih predstavila je rezultate opsežnog istraživanja pod nazivom "Kako mladi vide Bosnu i Hercegovinu?", provedenog na uzorku od 200 mladih iz različitih krajeva Federacije BiH.
Istraživanje je provedeno u drugom dijelu 2025. godine u sklopu projekta podržanog od Federalnog ministarstva kulture i športa, a donosi detaljan uvid u kvalitetu života mladih, njihovo povjerenje u institucije, viđenje budućnosti te procjene razvojnih potencijala zemlje.
Prema navodima Udruge, među ispitanicima je 41 % muškaraca i 59 % žena, najvećim dijelom u dobi od 25 do 30 godina (62,9 %), dok je trećina od 19 do 24 godine.
Najviše mladih dolazi iz Hercegovačko-neretvanske županije (30 %), Zeničko-dobojske (20 %) i Srednjobosanske županije (15,7 %). Više od 64 % ispitanika zaposleno je, a 20 % čine studenti i učenici. Većina ima završenu srednju školu ili visoko obrazovanje.
Rezultati istraživanja pokazuju da mladi život u BiH najčešće ocjenjuju kao osrednji (48,6 %), dok tek 1,4 % smatra kako je kvaliteta života odlična.
Čak 61,4 % ispitanika BiH vidi kao zemlju s velikim potencijalom, ali lošim vođenjem. Kao najveće prepreke navode nedostatak prilika (71,4 %), korupciju (60 %), nezaposlenost (54,3 %), političke tenzije i slab obrazovni sustav (više od 34 %).
Najviše bi mijenjali ekonomske prilike i politički sustav, a zatim obrazovanje i pravosuđe.
Na pitanje gdje vide svoju budućnost, 54,3 % mladih kaže da ju vidi u BiH, dok 38,6 % nije sigurno, a 7 % planira odlazak. Međutim, kada se postavi izravno pitanje – bi li trajno iselili ako bi imali priliku – 22,9 % kaže da bi otišlo, 31,4 % bi ostalo, a 45,7 % je neodlučno.
Prema ocjeni Udruge, riječ je o kompleksnoj slici koja pokazuje istodobno želju za ostankom i duboku nesigurnost u budućnost zemlje.
Istraživanje pokazuje da mladi gotovo da i nemaju povjerenja u institucije BiH: 24,3 % uopće ne vjeruje, 14,3 % malo vjeruje, 32,9 % djelomično vjeruje, 14,3 % uglavnom vjeruje, a tek 2,9 % potpuno vjeruje. Slično je i s ocjenom rada političara – oko 60 % ispitanika smatra da je njihov rad prema mladima loš ili osrednji.
Unatoč nepovjerenju, mladi žele sudjelovati u odlučivanju – čak 75 % bi pristupilo vijećima mladih, javnim raspravama i drugim participativnim tijelima.
Mladi prema rezultatima istraživanja najviše trebaju poslove i radna mjesta (64,3 %), zatim podršku poduzetništvu (15,7 %) te stipendije i potporu obrazovanju (10 %). Kulturni i sportski sadržaji ne smatraju se prioritetom.
Najviše očekivanja imaju od lokalnih zajednica i općina (30 %), a potom od entitetskih razina vlasti.
Istraživanje otkriva zanimljiv trend: mladi žele stabilnost, ali sve manje vjeruju u javni sektor. Tako bi 41,4 % najradije radilo u državnim institucijama, 47,1 % pokrenulo bi vlastiti posao, dok samo 11,4 % bira privatni sektor.
Udruga navodi da ti rezultati oslikavaju paradoks: mladi teže sigurnosti koju vide u javnom sektoru, iako mu generalno ne vjeruju.
Jedan od najoštrijih pokazatelja stanja u društvu odnosi se na pitanje nepotizma: 34,3 % ispitanika smatra da bez veza nije moguće uspjeti, 48,6 % je nesigurno, dok samo 17,1 % vjeruje da je uspjeh moguć bez poznanstava.
Više od 80 % mladih tako ne vjeruje ili sumnja da se uspjeh temelji na radu.
Ulazak BiH u Europsku uniju mladima je važan – 64 % ga smatra umjereno, vrlo ili presudno važnim. No optimizam oko ulaska do 2030. gotovo ne postoji.
Kao najveće razvojne potencijale vide turizam (62,9 %), poljoprivredu i prehrambenu industriju (57,1 %), energetiku (54,3 %) i IT sektor (48,6 %).
Mladi nisu potpuno apatični prema politici – polovica ima umjerenu razinu zanimanja.
Volontiranje je rašireno: gotovo 60 % mladih volontira povremeno ili često.
Glavni izvor informacija su internetski portali i društvene mreže, dok televizija i radio imaju minimalan utjecaj.
Kada razmišljaju o budućnosti BiH, mladi najčešće osjećaju neizvjesnost, ravnodušnost i nadu, dok su strah i entuzijazam znatno rjeđe prisutni.
Udruga za uspjeh mladih zaključuje kako mladi u BiH, unatoč brojnim preprekama i dubokoj nesigurnosti, i dalje vjeruju da su promjene moguće.
Velika većina spremna je raditi, volontirati, pokretati vlastite projekte i sudjelovati u donošenju odluka.
Kako navode, prepoznaju jasne razvojne potencijale zemlje i žele biti aktivan dio promjena. Njihova motiviranost, poduzetnički duh i spremnost na društveni angažman pokazatelji su da BiH, uz podršku institucija, može ostvariti napredak koji godinama iščekuje.
