Novo istraživanje ''Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini'' pokazuje da novinarke u BiH svakodnevno doživljavaju nasilje, uz izraženu rodno zasnovanu komponentu, te da zakonodavni okvir ne pruža potrebnu razinu zaštite. Analizom postojećih zakona, prakse institucija, fokus grupa i intervjua utvrđeno je da Bosna i Hercegovina nema zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovi profesije, niti zakon koji bi obuhvatio rodno zasnovano nasilje izvan konteksta obiteljskog nasilja.
Prema podacima SafeJournalists baze, u razdoblju 2021.–2024. prijavljeno je 129 sigurnosnih napada na novinare i novinarke, od čega je 32 bilo usmjereno izravno na žene, a 18 na višečlane novinarske ekipe. Najčešći su verbalni napadi i online prijetnje, ali zabilježeni su i fizički napadi, uništavanje opreme i drugi oblici zastrašivanja. Osobe koje novinarke navode kao najčešće počinitelje su političari i pojedinci povezani s kriminalnim aktivnostima.
Istraživanje potvrđuje da je stvarni broj napada znatno veći, jer se velik dio njih nikada ne prijavi. Novinarke često navode nepovjerenje u institucije i strah od stigmatizacije kao glavne razloge za neprijavljivanje. Mnoge nisu upoznate s dostupnim mjerama podrške, uključujući besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
Bosna i Hercegovina je ratificirala ključne međunarodne dokumente, uključujući Istanbulsku konvenciju, ali domaće zakonodavstvo još uvijek nije u potpunosti usklađeno s njezinim odredbama. Postojeći propisi definiraju diskriminaciju, rodnu ravnopravnost i kaznenu odgovornost, ali ne adresiraju specifičnu ranjivost novinarki.
Na temelju analiza, istraživanje predlaže unapređenje zaštite kroz dva smjera. Preporučuje se da medijske organizacije pokrenu kampanje za podizanje svijesti o rizicima i dostupnoj pomoći, zagovaraju preciznije reguliranje online nasilja i uspostave jasne rodno osjetljive politike unutar redakcija. Institucijama se preporučuje harmonizacija zakona o online nasilju, snažnija primjena propisa o rodno zasnovanom nasilju, usklađivanje sa međunarodnim standardima i izmjena kaznenog zakonodavstva kako bi novinari i novinarke dobili status osoba od javnog značaja.
Istraživanje zaključuje da je poboljšanje sigurnosti novinarki ključno za slobodu medija u Bosni i Hercegovini te da su zakonodavne promjene, institucionalna potpora i medijski standardi nužni kako bi novinarke mogle raditi bez straha i pritisaka.
