Dobrovoljačka 34 godine kasnije: Dva pogleda na isti događaj
Sukob u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, dok se kolona JNA izvlačila iz grada, i 34 godine kasnije obilježava se na posve različite načine: srpska strana tvrdi da se radilo o zločinu, a bošnjačka ističe da su ti događaji presudili obranu glavnoga grada.
Samo stotinjak metara dijeli dva različita povijesna sjećanja u ulici koja danas nosi ime povjesničara Hamdije Kreševljakovića. Uz iznimno snažno policijsko osiguranje, brojno izaslanstvo koje je predvodila srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović položilo je vijence i zapalilo svijeće na spomen-obilježje poginulim vojnicima JNA, o čijem broju se također dvije strane spore.
"Ne zaboravljamo i ne odustajemo od borbe za istinu i pravdu", napisala je Cvijanović na Instagramu. Bivši pripadnici Zelenih beretki i borci Armije BiH 2. i 3. svibnja obilježavaju kao datume ključne za obranu Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Bivši pripadnik Zelenih beretki: Nije se dogodio masakr
Po njihovu tumačenju, događaji u Dobrovoljačkoj ne mogu se promatrati izvan konteksta napada JNA na središte Sarajeva dan ranije, kada su gađane državne institucije i pokušano preuzimanje nadzora nad gradom. Bivši pripadnik Zelenih beretki Ismir Nokto odbacio je tvrdnje da se u Dobrovoljačkoj dogodio masakr.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Istaknuo je kako se na snimkama vidi da pucnjava nije imala razmjere koje joj pripisuje srpska strana. U tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici 3. svibnja 1992. došlo je do sukoba dok se kolona JNA, prema dogovoru o povlačenju i razmjeni, kretala iz Sarajeva prema Lukavici.
Ganić je preuzeo predsjedanje Predsjedništvom BiH nakon što je 2. svibnja 1992. JNA uhitila Aliju Izetbegovića u sarajevskoj zračnoj luci. Njihovi pripadnici pokušali su presijeći glavni grad i zauzeti ključne institucije.
Optužnica tereti dužnosnike za ratni zločin
Događaj je ostao jedna od najspornijih epizoda rata u BiH, a pred Sudom BiH u predmetu "Dobrovoljačka" sudi se potpredsjedniku BiH Ejupu Ganiću i još devetorici bivših bošnjačkih vojnih, policijskih i političkih dužnosnika.
Optužnica tereti dužnosnike za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i zločin protiv civilnog stanovništva. Tužiteljstvo navodi osam ubijenih osoba utvrđenog identiteta, 24 ranjene osobe i zarobljavanje više desetaka vojnika i civila, piše Hina.
