Godina 2025. u Bosni i Hercegovini obilježena je snažnim društvenim, političkim i ekonomskim potresima, od povećanja minimalne plaće na 1.000 KM i građanskog bojkota trgovina, preko tragedija u Brčkom i Tuzli, obilježavanja 30. godišnjica genocida u Srebrenici i Daytonskog sporazuma, gašenja Al Jazeere Balkans i smrti Halida Bešlića, do dolaska Frontexa, arbitražnih sporova, femicida, prijevremenih izbora u entitetu Republika Srpska i spora oko Trgovske gore – događaji su to koji su oblikovali sliku zemlje i otvorili nova pitanja njezina puta prema Europskoj uniji.
Od 1. siječnja 2025. godine minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine povećana je sa 619 KM na 1.000 KM. Odluka je donesena nakon pregovora između sindikata, poslodavaca i vlasti te je predstavljena kao mjera za poboljšanje životnog standarda radnika. Sindikalne organizacije pozdravile su odluku, ističući kako predstavlja povijesni iskorak u zaštiti radničkih prava. Poslodavci su, međutim, upozoravali kako će povećanje minimalne plaće donijeti dodatne troškove i ugroziti konkurentnost gospodarstva. Javnost je odluku dočekala podijeljeno: dio građana vidio je priliku za bolji životni standard, dok su drugi izražavali sumnju u održivost mjere.
Uvođenje minimalne plaće od 1.000 KM otvorilo je široku raspravu o ekonomskoj održivosti i fiskalnim kapacitetima države. Dok su radnici očekivali poboljšanje uvjeta života, gospodarstvenici su upozoravali na moguće zatvaranje manjih tvrtki i rast sive ekonomije. Odluka je time postala jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja godine, s dugoročnim implikacijama na tržište rada i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine.
Krajem siječnja i početkom veljače 2025. godine građani Bosne i Hercegovine organizirali su bojkot trgovačkih lanaca, nezadovoljni rastom cijena i poslovnim praksama. Akcija je pokrenuta spontano putem društvenih mreža, a ubrzo je dobila masovnu podršku diljem zemlje. Bojkot je trajao tjednima i zahvatio nekoliko velikih trgovačkih centara i lanaca. Trgovci su u početku umanjivali značaj akcije, no pad prometa i pritisak javnosti natjerali su neke lance na korekcije cijena i uvođenje posebnih popusta.
Sindikati i udruge potrošača podržali su građane, ističući kako je bojkot pokazao snagu kolektivnog djelovanja. Mediji su akciju pratili kao primjer građanskog otpora i borbe za poštene tržišne uvjete. Bojkot trgovina otvorio je širu raspravu o zaštiti potrošača i transparentnosti poslovanja u Bosni i Hercegovini. Pokazao je kako građani imaju moć utjecaja na tržište te kako javni pritisak može dovesti do promjena. Na kraju godine bojkot je ostao zapamćen kao jedan od rijetkih primjera uspješnog građanskog aktivizma u ekonomskoj sferi.
U veljači 2025. godine policija i socijalne službe u Brčkom otkrile su kuću u kojoj je bilo smješteno 31 dijete bez odgovarajućih uvjeta života. Djeca su pronađena u skučenom prostoru, bez osnovne higijene i skrbi, a slučaj je izazvao šok u lokalnoj zajednici. Javnost je reagirala s nevjericom i ogorčenjem, dok su institucije Brčko distrikta i državne agencije pokrenule istragu o odgovornosti za smještaj djece u takvim uvjetima.
Nevladine organizacije i međunarodni partneri naglasili su kako slučaj pokazuje ozbiljne propuste u sustavu socijalne zaštite. Mediji su događaj pratili kao jedan od najtežih primjera zanemarivanja djece u Bosni i Hercegovini. Otkrivanje djece u kući u Brčkom otvorilo je pitanje funkcioniranja socijalnih službi i nadzora nad ustanovama koje se bave skrbi o djeci. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, no javnost je ostala skeptična prema tome hoće li se sustavne promjene doista provesti. Događaj je ostao podsjetnik na hitnu potrebu zaštite najranjivijih kategorija stanovništva.
U srpnju 2025. godine obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg zločina počinjenog na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Središnja komemoracija održana je u Memorijalnom centru Potočari, gdje su pokopane identificirane žrtve. Događaju su prisustvovale obitelji žrtava, domaći i međunarodni dužnosnici te tisuće građana iz Bosne i Hercegovine i svijeta.
Međunarodna zajednica jubilej je obilježila snažnim porukama kako se genocid nikada ne smije zaboraviti te kako negiranje zločina mora biti zakonski sankcionirano. U Sarajevu, Bruxellesu, Washingtonu i drugim gradovima održane su komemoracije i akademije. Domaći političari reagirali su različito: dok su jedni naglašavali potrebu pomirenja i priznanja istine, drugi su nastavili s retorikom negiranja, što je izazvalo osude javnosti i međunarodnih partnera.
Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetilo je na trajnu bol obitelji žrtava i na neispunjene obveze države u pogledu pravde i sjećanja. Jubilej je otvorio novu raspravu o obrazovnim programima, zakonskim okvirima protiv negiranja genocida i ulozi međunarodne zajednice u očuvanju istine. Srebrenica je i 30 godina kasnije ostala simbol stradanja, ali i test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se suoči s prošlošću i izgradi budućnost utemeljenu na istini i pomirenju.
Tijekom 2025. godine bosanskohercegovački medijski prostor suočio se s ozbiljnim krizama. BHRT, javni servis Bosne i Hercegovine, nastavio je raditi pod teškim financijskim opterećenjem, uz stalne prijetnje gašenja programa i smanjenja kapaciteta. Paralelno, Al Jazeera Balkans u drugoj polovini godine, u srpnju, objavila je odluku o gašenju regionalnog djelovanja, čime je okončana višegodišnja prisutnost tog kanala u Sarajevu.
Gašenje AJB-a izazvalo je šok u medijskoj zajednici, jer je kanal bio prepoznat kao važan izvor regionalnih i međunarodnih vijesti. Kriza BHRT-a ponovno je otvorila pitanje financiranja javnih servisa i njihove uloge u očuvanju informativnog pluralizma. Novinarska udruženja i organizacije civilnog društva upozorile su kako se medijska scena Bosne i Hercegovine suočava s ozbiljnim urušavanjem. Ovi događaji ostavili su dubok trag na medijskoj sceni zemlje. Medijska kriza u 2025. otvorila je pitanje dugoročne održivosti javnog informiranja i pluralizma, što će biti jedan od ključnih izazova u narednom razdoblju.
U listopadu 2025. godine Bosna i Hercegovina i regija oprostile su se od Halida Bešlića, jednog od najpoznatijih izvođača narodne glazbe. Njegov odlazak označio je kraj jedne glazbene epohe, jer je Bešlić desetljećima bio prisutan na sceni i ostavio neizbrisiv trag u kulturnom životu zemlje. Vijest o njegovoj smrti odjeknula je u svim medijima i izazvala snažne emocije među publikom.
Na komemoraciji i koncertima posvećenima njegovu stvaralaštvu okupili su se brojni glazbenici, javne osobe i građani. Njegove pjesme, koje su obilježile živote generacija, ponovno su se našle u središtu pozornosti, a javnost je odala počast bogatom opusu. Bešlić je ostao upamćen kao simbol bosanskohercegovačke glazbene tradicije i jedan od najprepoznatljivijih glasova regije. Njegov rad nastavlja inspirirati mlađe generacije izvođača, dok se kulturna scena Bosne i Hercegovine suočava s gubitkom jednog od svojih najvažnijih predstavnika.
U listopadu 2025. godine Europska agencija za zaštitu granica i obalu – Frontex – službeno je počela operativno djelovati u Bosni i Hercegovini. Njihovi službenici raspoređeni su na ključne granične prijelaze kako bi pomogli domaćim institucijama u kontroli migracija i suzbijanju nezakonitih prelazaka.
Prisutnost Frontexa ocijenjena je kao važan korak u jačanju sigurnosti granica i usklađivanju s europskim standardima. Europska unija dolazak je predstavila kao znak povjerenja u Bosnu i Hercegovinu, dok su domaće institucije naglašavale kako će suradnja doprinijeti boljoj kontroli migracijskih tokova. Dolazak Frontexa označio je početak nove faze u odnosima Bosne i Hercegovine i Europske unije, posebno u području sigurnosti i migracija. Očekuje se kako će prisutnost agencije pomoći u smanjenju pritiska na domaće službe i unaprijediti kapacitete za upravljanje granicama. Istodobno, događaj se promatra i kao politički signal da Bosna i Hercegovina, unatoč unutarnjim blokadama, ostaje na europskom putu.
U studenome 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresla je tragedija u Domu umirovljenika u Tuzli, kada je požar zahvatio objekt u kojem su boravili stariji i nemoćni korisnici. Nesreća, u kojoj je stradalo 17 štićenika, izazvala je veliku tugu u lokalnoj zajednici. Vijest se brzo proširila i postala jedan od najtragičnijih događaja godine.
Javnost je reagirala s ogorčenjem i tugom, a institucije su se suočile s kritikama zbog nedostatka odgovarajućih sigurnosnih mjera u ustanovama socijalne skrbi. Udruge građana i nevladine organizacije zahtijevale su hitne reforme u sustavu skrbi za starije osobe. Tragedija je otvorila pitanje odgovornosti uprave doma i nadležnih institucija. Nesreća u Tuzli postala je simbol slabosti socijalnog sustava u Bosni i Hercegovini. Pokrenute su istrage i najavljene reforme, no javnost je ostala skeptična prema tome hoće li se sustavne promjene doista provesti. Povodom slučaja uhićeni su bivši direktor Doma umirovljenika u Tuzli i njegova suradnica, koji se terete za svjesno ugrožavanje života štićenika.
U prosincu 2025. godine obilježena je 30. godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 1995. u Daytonu (Ohio, SAD) i kasnije u Parizu. Događaj je bio prilika da se podsjeti na kraj rata u Bosni i Hercegovini, ali i da se sagleda stanje zemlje tri desetljeća kasnije.
U Sarajevu su organizirane akademije i paneli, dok su međunarodni partneri – SAD, Europska unija i Ujedinjeni narodi – poslali poruke da Dayton ostaje temelj mira, ali da je potrebna njegova nadogradnja kroz reforme. Domaći političari jubilej su tumačili različito: jedni su naglašavali kako je Dayton donio mir, dok su drugi isticali kako je upravo taj okvir izvor dugotrajnih blokada i disfunkcionalnosti. Javnost je jubilej doživjela ambivalentno, kao podsjetnik na kraj rata, ali i na neispunjene nade.
Obilježavanje 30. godišnjice Daytona otvorilo je novu raspravu o potrebi ustavnih promjena i redefiniranja političkog sustava Bosne i Hercegovine. Jubilej je poslužio kao simbolična točka za međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na domaće aktere, ali i kao podsjetnik da mir nije isto što i funkcionalna država. Na kraju 2025. godine Dayton je ostao temelj mira, ali i okvir koji zahtijeva ozbiljnu reformu kako bi Bosna i Hercegovina mogla napredovati prema Europskoj uniji i stabilnijem društvu.
Tijekom 2025. godine Bosnu i Hercegovinu potresli su slučajevi femicida koji su izazvali veliku zabrinutost javnosti. U različitim gradovima zabilježeni su tragični događaji u kojima su žene stradale kao posljedica nasilja u obitelji ili partnerskim odnosima. Vijesti o tim slučajevima snažno su odjeknule u medijima i otvorile pitanje sigurnosti žena u društvu.
Svaki slučaj izazvao je val prosvjeda i javnih rasprava. Nevladine organizacije i aktivistkinje zahtijevale su hitne izmjene zakona i jačanje institucionalne zaštite žena. Političari su obećavali mjere, no udruge su upozoravale kako se radi o ponavljanju već viđenih obećanja bez stvarne provedbe. Femicidi su postali simbol šireg problema nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini. Ovi tragični događaji dodatno su naglasili potrebu za sustavnim rješenjima u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja. Javnost je postala svjesnija razmjera problema, a pritisak na institucije da djeluju postao je snažniji. Na kraju godine femicidi su ostali jedno od najtežih društvenih pitanja, podsjećajući kako sigurnost žena mora biti prioritet reformi.
Tijekom 2025. godine bosanskohercegovačko gospodarstvo obilježili su arbitražni sporovi vezani uz slovensku kompaniju Viaduct. Postupci su se vodili pred međunarodnim i domaćim sudovima, a u središtu su bila pitanja ugovornih obveza i poslovnih sporova nastalih tijekom realizacije infrastrukturnih projekata. Slučaj Viaduct i arbitraža vrijedna više od 100 milijuna maraka protiv države Bosne i Hercegovine – šteta koju je napravila, potom odbijala – vlast Republike Srpske je u konačnici isplatila.
Umjesto višemilijunskih ulaganja ostala su pusta gradilišta, a tužbe se nižu, ne protiv entiteta nego protiv države Bosne i Hercegovine, kojoj prijete dvije nove arbitraže. U tijeku je pokušaj mirnog rješavanja sporova preko pregovaračkih timova koje je formiralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Tijekom 2025. godine odnosi Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država prošli su kroz nekoliko važnih faza. Washington je ukinuo dio sankcija koje su ranije bile uvedene pojedinim političkim akterima, a istodobno su vođeni razgovori o realizaciji projekta Južne interkonekcije, ključnog za energetsku sigurnost zemlje. Godinu je obilježio i odlazak veleposlanika Michaela Murphyja, koji je tijekom mandata bio jedan od najaktivnijih diplomata u Bosni i Hercegovini.
Ukidanje sankcija dočekano je uz različita tumačenja: jedni su ga vidjeli kao znak povjerenja i otvaranja prostora za dijalog, dok su drugi upozoravali da se time slabi pritisak na političke elite. Južna interkonekcija ocijenjena je kao strateški projekt za diverzifikaciju energetskih izvora, a odlazak veleposlanika Murphyja otvorio je pitanje kontinuiteta američke politike u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Američke Države kroz ove poteze pokazale su da ostaju ključan međunarodni akter u zemlji. Odnosi dviju država u 2025. potvrdili su kontinuitet američkog angažmana, ali i promjene u diplomatskom pristupu. Ukidanje sankcija i fokus na energetske projekte naglasili su pragmatičnu dimenziju suradnje.
U listopadu 2025. godine Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je puni sadržaj presude Velikog vijeća u predmetu "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", kojom je zaključeno da se Slaven Kovačević ne može smatrati žrtvom povrede Europske konvencije za ljudska prava. Sud je prihvatio prigovor na dopuštenost zahtjeva na temelju toga da je podnositelj zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva i da nije imao status žrtve.
Također je posebno utvrđeno da su zahtjevi podnositelja bili usmjereni na promjenu ustavnog i izbornog sustava Bosne i Hercegovine navodno u općem javnom interesu, umjesto na zaštitu njegovih individualnih prava zaštićenih Konvencijom i njezinim protokolima.
Tijekom 2025. godine Bosna i Hercegovina nastavila je kretanje prema Europskoj uniji, ali bez otvaranja pregovora. Iako je Reformska agenda u okviru Plana rasta usvojena, ključni zakoni iz područja pravosuđa, borbe protiv korupcije i funkcioniranja institucija nisu provedeni. Politička neslaganja između entiteta i blokade u državnom parlamentu zaustavile su proces, pa je Bosna i Hercegovina godinu završila bez formalnog napretka prema Europskoj uniji.
Europska unija više je puta upozorila da Bosna i Hercegovina mora pokazati ozbiljnu posvećenost reformama kako bi se pregovori otvorili. Domaći političari stanje su tumačili različito: jedni su tvrdili kako je reformska agenda dokaz napretka, dok su drugi ukazivali na potpuni zastoj. Analitičari su ocijenili da je propuštena prilika da se otvaranje pregovora simbolički veže uz obilježavanje 30 godina Daytonskog sporazuma.
U listopadu 2025. godine u entitetu Republika Srpska održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta, nakon što je prethodnom predsjedniku Miloradu Dodiku oduzet mandat presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sam izborni proces privukao je pozornost domaće javnosti i međunarodnih promatrača, koji su pratili regularnost glasovanja. Kampanja je bila obilježena snažnim političkim podjelama i retorikom koja je dodatno polarizirala društvo.
Rezultati su izazvali različita tumačenja: jedni su ih vidjeli kao potvrdu kontinuiteta, dok su drugi naglašavali potrebu za promjenama. Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj imali su značajan utjecaj na političku dinamiku u Bosni i Hercegovini. Pokazali su duboku podijeljenost biračkog tijela i nastavak političke polarizacije, ali i otvorili pitanje stabilnosti entitetskih institucija. Ishod izbora ostao je važan čimbenik u odnosima između entiteta i državne razine vlasti.
U prosincu 2025. Hrvatski sabor usvojio je zakon kojim se otvara put izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Usvajanje zakona izazvalo je burne reakcije u Bosni i Hercegovini, posebno u lokalnim zajednicama u Unsko-sanskom kantonu koje strahuju od ekoloških posljedica. Tema je postala jedno od ključnih pitanja u odnosima dviju država tijekom godine.
Odluka Hrvatskog sabora otvorila je novo poglavlje u bilateralnim odnosima, obilježeno tenzijama i zahtjevima Bosne i Hercegovine da se projekt zaustavi. Ekološki aktivisti upozoravaju kako bi izgradnja centra mogla imati dugoročne posljedice za okoliš i zdravlje stanovništva. Pitanje Trgovske gore ostalo je neriješeno i na kraju 2025. godine, uz izglede da bude jedno od najvažnijih spornih pitanja u narednom razdoblju.
