Više od 80 znanstvenika iz svijeta stiglo u Mostar: Raspravljaju o prošlosti, identitetu i postistini

Više od 80 znanstvenika, istraživača i stručnjaka iz Europe i svijeta okupilo se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na 12. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ''Identiteti – Kulture – Jezici'', posvećenoj temi ''Rad na prošlosti: između zaborava i postistine'', priopćili su s Filozofskog fakulteta SUM-a.

Tijekom konferencije sudionici promišljaju o načinima na koje se prošlost interpretira, oblikuje i prenosi kroz različite znanstvene discipline, društvene procese i suvremene komunikacijske kanale.

Prorektor za znanost Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Marko Odak istaknuo je kako se konferencija tijekom proteklih 12 godina profilirala kao jedno od važnijih mjesta susreta znanstvenika iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

Foto: PR / Ugledni svjetski znanstvenici otvorili važna pitanja o istini i povijesti

''Tema je danas posebno aktualna jer se ne suočavamo samo s pitanjem kako pamtimo prošlost, nego i tko oblikuje naše pamćenje te kako nove tehnologije utječu na razumijevanje povijesti, identiteta i kulture'', rekao je Odak.

Govoreći o znanstvenom razvoju Sveučilišta u Mostaru, podsjetio je kako SUM danas ima 12 znanstvenih časopisa te da je Filozofski fakultet prvi na Sveučilištu čiji je časopis ''Hercegovina'' indeksiran u međunarodnoj bazi SCOPUS.

Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije i prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Jela Sabljić Vujica naglasila je važnost interdisciplinarnog pristupa proučavanju prošlosti.

''U vremenu ubrzanih informacija, različitih interpretacija i sve češće relativizacije činjenica, znanstveni prostor ostaje mjesto argumentiranoga dijaloga, kritičkoga mišljenja i odgovornoga pristupa znanju'', poručila je.

Među plenarnim izlagačima bio je i prof. dr. sc. Pontus Lindgren-Ciampi sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj, koji je govorio o kulturi pamćenja i načinima na koje društva interpretiraju i prenose povijesna iskustva.

''Pitanja kulture pamćenja ključna su za razumijevanje suvremenih identiteta i društvenih procesa'', istaknuo je Lindgren-Ciampi.

Svoja istraživanja predstavio je i prof. dr. sc. Max Bergholz sa Sveučilišta Concordia u Kanadi, koji je kroz osobna istraživačka iskustva govorio o nasilju, povijesnom pamćenju i kolektivnom razumijevanju prošlosti.

''Analiza nasilja tijekom 1941. godine ne bi trebala služiti traženju pobjednika i poraženih, nego boljem razumijevanju naše zajedničke čovječnosti'', rekao je Bergholz.

Na konferenciji je sudjelovao i prof. dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je istaknuo važnost povijesti u oblikovanju identiteta pojedinca i zajednice.

''Kada bismo ostali bez povijesti, ostali bismo i bez identiteta. Upravo kroz sjećanje obrađujemo prošlost i stvaramo temelje za razumijevanje sadašnjosti'', naglasio je Cipek.

Plenarna izlagačica prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku ocijenila je kako su teme istine, postistine, sjećanja i zaborava danas iznimno relevantne ne samo za povjesničare nego i za društvo u cjelini.

Kako ističu s Filozofskog fakulteta SUM-a, ovogodišnja konferencija još je jednom potvrdila važnost interdisciplinarnog dijaloga o prošlosti, identitetu i suvremenim društvenim izazovima te otvorila prostor za nova znanstvena promišljanja o ulozi povijesti, sjećanja i istine u današnjem društvu.