FOTO | Bolje je živjeti sa završenim ratom nego početi Treći

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 2. do 3. lipnja održava se 12. Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti, kulture, jezici". Ovogodišnja tema konferencije je "Rad na prošlosti: između zaborava i postistine". Posvećena je promišljanju načina na koje se prošlost interpretira, artikulira i prenosi unutar različitih disciplina i društvenih praksi.

"Tema ovogodišnje konferencije otvara mnoga važna pitanja o odnosu prema povijesti, kulturološkom pamćenju i suvremenim oblicima oblikovanja, načinima oblikovanja istine. Mišljenja smo kako su upravo znanstvena mjesta ona koja trebaju progovarati argumentirano i kritički o povijesti. Posebno želim naglasiti i važnost što se i na ovoj konferenciji okupio veliki broj znanstvenika i istraživača iz različitih društvenih i humanističkih znanosti, domaćih i inozemnih sveučilišta i instituta", rekla je na otvaranju konferencije prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednica organizacijskog odbora konferencije profesorica doktorica znanosti Jela Sabljić Vujica..

Ratovi i mitovi

Profesor dr. sc. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na konferenciji govori o utemeljiteljskim mitovima, i brani tri teze.

"Prvo pitanje će biti zašto su mitovi potrebni, drugo pitanje će biti zašto je rat, jedan ili drugi, utemeljiteljski mit, a onda ću nastojati pokazati kako bi bilo dobro imati dijaloška sjećanja", najavio je Cipek.

"Osim nekoliko oblika sjećanja, mi se možemo sjećati kako bi zapamtili. To je sjećanje koje su imali Nijemci i Francuzi. Onda, sjećanje kroz koje se prerađuje prošlost. To je nešto što je bilo u Južnoafričkoj Republici, u Latinskoj Americi, gdje su ljudi tematizirali svoje traume kroz te dijaloge. Postoji i sjećanje koje bi trebalo razumjeti i drugu stranu. Oko istih činjenica povijesti, koje su neupitne, ne moramo se složiti. Uvijek će biti različitih tumačenja jednih te istih događaja, jer povijest je emocionalna stvar. Povijest je identitetska stvar. Ako ostanete bez povijesti, ostali ste bez identiteta" rekao je Cipek.

"Ako nemate projekciju budućnosti, ako vam je budućnost Treći svjetski rat, a onda vam je bolje biti u završenom ratu. Ako ništa drugo, barem je završen. Kako se nosimo sa žrtvama? Tko je počeo, tko je prije, kako se nosimo sa traumom? I dobro je da se razumije kako i drugi narodi imaju svoje traume, i oni imaju svoje žrtve, i njima je žao zbog ovoga ili onoga... Treba svaku tu traumu, tugu, poštovati", kazao je Cipek i naglasio "Vratimo se na tezu: Bolje vam je s jednim završenim ratom nego početi ovaj Treći".

Između zaborava i postistine

"Moja tema je na nekakav način autobiografska, ali i povijesna. Govorit ću kako sam se zainteresirao za mikropovijest kao metodologiju. Ispričat ću neke priče s terena kad sam bio postdiplomac, mladi profesor, nadam se još sam mlad, kad sam bio u Srbiji i zapadnoj Bosni, u okolici Kulen Vakufa, gdje sam napisao i istraživao svoju prvu knjigu. I na kraju ću govoriti konkretno o novoj knjizi koju trenutačno pišem o gradu Glini u Hrvatskoj i o složenoj tematici možemo li analizirati nasilje na tom području tijekom 1941. godine i u posljednjem ratu, kao način da bolje razumijemo. Ne koja strana je u pravu, koja strana je neprijatelj, koja strana je naša, nego bolje razumijemo nešto što ja zovem naša zajednička čovječnost.

Između zaborava i postistine na našim prostorima, događaju se takvi ratovi gdje ne znamo tko je zapravo pobjednik, a tko je gubitnik. Svaka strana priča svojevrsnu istinu.

Ja ću završiti svoje izlaganje na taj način. Predstavit ću dokaze koje sam nedavno otkrio u Državnom arhivu u Hrvatskoj. Od svih strana u posljednjem ratu na tom području, sam malo promijenio izvore, izbrisao kontekst, izbrisao etničke pridjeve od odrednice, kako bi mogli gledati dokaz bez nacionalnosti. Kako bi vidjeli sličnosti, a ne različitosti... Koja strana je naša, koja strana je njihova", najavio je svoje izlaganje profesor dr. sc. Max Bergholz sa Sveučilišta Concordia iz Kanade

"Mi ćemo razgovarati o vrlo bitnim temama i vezanim uz povijest ovih prostora. Ja ću osobno govoriti o svom prijevodu romana Magdalene Blažević. Dvije su osnovne polazne točke. Kultura pamćenja i teorija prevođenja, koje se uklapaju i surađuju", rekao je profesor dr. sc. Pontus Lindgren Champi sa Sveučilišta Uppsala iz Švedske

Konferencija će se usredotočiti na reinterpretaciju prošlosti u povijesnome, književnome, kulturnome i medijskome diskursu, ulogu iskustva i interpretacije u oblikovanju kolektivnoga identiteta i političkih narativa, utjecaju postistine, medija i narativnoga prepravljanja na suvremenu kulturu, društvo i politiku te na psihološke i politološke dimenzije interpretacije prošlosti.