René Descartes, filozof i pokretač znanstvene revolucije
Na današnji dan prije 430 godina, 31. ožujka 1596. rođen je René Descartes, znameniti francuski filozof i prirodoslovac. Rodio se u gradiću La Haye en Touraine u središnjoj Francuskoj. Zanimljivo je da je taj gradić njemu u čast kasnije preimenovan u Descartes.
Descartes je tijekom svog radnog vijeka dao golem doprinos ljudskom znanju na poljima matematike i filozofije, do te mjere da su njegova djela i danas nezaobilazna pri proučavanju tih disciplina. Smatra ga se jednom od najvažnijih osoba za nastanak znanstvene revolucije u ranom novom vijeku.
Njegovo najpoznatije djelo je Raprava o metodi u kojem kritizira dotadašnje filozofske i znanstvene misli. Naglašava da osnova spoznaje treba biti mogućnost čovjeka da svojim umom donosi red u proučavanje stvari te onda pravilno zaključuje.
Također ga se smatra začetnikom moderne matematičke i analitičke geometrije.
Premda je rođen u srcu Francuske, znatan je dio svog života proživio na području današnje Nizozemske, a preminuo je u Švedskoj. Smrt ga je zatekla 1650. na dvoru švedske kraljice Kristine, kojoj je prethodno služio kao učitelj.
Mladi Descartes je školovanje je započeo u osmoj godini u isusovačkome kolegiju La Flèche, koji je završio 1614. Nakon toga je došao u Pariz, a 1617. napustio je Francusku i otišao u Nizozemsku. Stupio 1618. u vojsku i sudjelovao u Tridesetogodišnjem ratu u Nizozemskoj, Danskoj, Poljskoj i Njemačkoj.
Godine 1621. napustio je vojni život i posvetio se znanstvenom radu, putujući Europom kako bi što bolje upoznao "knjigu života", kako je poslije sâm govorio. Najviše je boravio u Nizozemskoj, gdje se 1629. i nastanio, jer da je u Leidenu i Utrechtu našao više mira za znanstveni rad nego u Parizu.
Descartes je svoje najpoznatije djelo Raspravu o metodi (Discours de la méthode, 1637) objavio na materinskom, francuskom jeziku, a ne na latinskome učene Europe, jer se ne obraća ljudima knjiške učenosti nego ljudima "zdrava razuma".
U stavu "Mislim, dakle jesam" sadržano je određenje ja kao izvora i mjesta mišljenja. Ja sam res cogitans, a sve ostale stvari postoje kao moje mišljevine i istinite su ako su jasno i razgovijetno spoznane, ali njihova istinitost niti potječe od mene niti ovisi o meni, nego o Bogu.
Obično se res cogitans i res extensa naziva stvorenim supstancijama i razlikuje od Boga kao prve i jedine prave supstancije, jer, kao što je govorio sam Descartes, supstanciji nije potrebna nikakva druga stvar za njezino postojanje, pa otuda postoji samo jedna jedina supstancija ili Bog, dok sve druge stvari, pa nazivali ih mi i supstancijama, odnosno duhom i tijelom, mišljenjem i protezanjem, mogu "postojati samo uz Božju pomoć".
Jačanju, razvijanju i osvjetljivanju "zdravoga razuma" kao novovjekovne sapientiae universalis Descartes je posvetio ne samo svoju Raspravu o metodi nego i sva svoja filozofska i znanstvena djela, među kojima su najznačajnija: Razmišljanja o prvoj filozofiji (Meditationes de prima philosophia, 1641), Načela filozofije (Principia philosophiae, 1644) i Rasprava o strastima duše (Traité des passions de l’âme, 1649).
Tim djelima valja pridodati Pravila za upravljanje duhom (Regulae ad directionem ingenii), koja su nastala već 1628. i objavljena posmrtno tek 1701.
Djelom Geometrija (La Géometrie, 1637) Descartes otvara novo razdoblje u razvoju matematike primjenom koordinatnoga sustava i međusobno zavisnih promjenljivih veličina.
Descartes je dao niz poučaka iz različitih područja matematike. Primjerice, Descartesov geometrijski teorem iz 1643. tvrdi da polumjeri četiriju kružnica koje se međusobno dodiruju zadovoljavaju određenu kvadratnu jednadžbu, tj. da se rješavanjem te jednadžbe, ako su zadani polumjeri triju kružnica, može odrediti polumjer četvrte.
U raspravi Dioptrika (La Dioptrique, 1637) opisao je prirodu svjetlosti i dao zakon loma svjetlosti, a u raspravi Meteori (Les Météores, 1637) pokušao je utemeljiti znanstveno proučavanje vremena, tj. meteorologiju.
Godine 1649. prihvatio je poziv švedske kraljice Kristine da bude njezinim učiteljem i došao je u Stockholm, gdje je nakon četiri mjeseca boravka umro.
