NASA-ina solarna sonda Parker uspješno je provela najbliži let kroz Sunčevu koronu do sada, a rezultati su spektakularni – prvi objavljeni videozapisi prikazuju zadivljujuće prizore Sunčeva vjetra i lebdećih čestica snimljenih na udaljenosti od svega 6 milijuna kilometara od površine Sunca.
Dok su teleskopi i kamere na Zemlji ograničeni snažnim filterima kako bi uopće mogli snimiti Sunčeve pojave poput pomrčine, Parker Solar Probe uspjela je proći izravno kroz Sunčevu atmosferu bez da se otopi – zahvaljujući posebno dizajniranom toplinskom štitu koji podnosi temperature do 1.400 °C.
U središtu ove revolucionarne misije nalazi se Wide-Field Imager for Parker Solar Probe (WISPR), kamera koja je tijekom najbližeg prolaska kroz koronu snimila nevjerojatne crno-bijele videozapise koji prikazuju kako se Sunčev vjetar kovitla i širi svemirom.
Iako je ovaj materijal nedostižan fotografima na Zemlji, podaci koje sonda prikuplja mogli bi koristiti kako znanstvenicima, tako i svima koji ovise o svemirskoj tehnologiji – od astronauta do satelitskih operatera. Nova saznanja pomažu u razumijevanju solarnih oluja i poboljšanju sigurnosti u svemiru.
Znanstvenici vjeruju da će zahvaljujući Parkeru moći preciznije pratiti podrijetlo aurore i predviđati njezinu pojavu. Solarni vjetrovi, zajedno s drugim izbojcima i magnetskim poremećajima sa Sunca, uzrokuju polarne svjetlosti na Zemlji. To znači da bi ljubitelji astrofotografije u budućnosti mogli preciznije znati kada i gdje ih snimiti.
Parker je također već ranije otkrio da Sunčev vjetar nije konstantan, kako se mislilo, već podložan naglim promjenama uzrokovanim ''magnetnim trzajima'' poznatim kao switchbacks. Sonda je pokazala i da granica korone nije ujednačena, što mijenja temeljna znanja o Sunčevoj atmosferi.
Nova snimka također pridonosi razumijevanju koronalnih izbačaja mase (CME), golemo snažnih oblaka čestica koje Sunce izbacuje u svemir. NASA ističe da se CME-ovi mogu sudarati i mijenjati smjer, a mogućnost njihova promatranja u stvarnom vremenu ključna je za predviđanje svemirskih oluja.
Sonda Parker, lansirana 2018. godine, već je ispisala povijest – kako zbog rekordne blizine Suncu, tako i zbog znanstvenih otkrića. Njezin naziv nosi u čast astrofizičaru Eugenu Parkeru, koji je još 1950-ih prvi teoretizirao postojanje Sunčevog vjetra.
