Sve što trebate znati o ovoj mirisnoj čuvarici doma

Neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u rajskom vrtu. Ovo mirisno voće tisućljećima se povezuje s ljubavlju, plodnošću i dugim životom. U staroj Grčkoj bila je posvećena božici Afroditi, a mladenci su uoči vjenčanja morali pojesti dunju kako bi njihov brak bio sretan i bogat potomstvom.

No, iza romantičnih legendi krije se i znanstveno potvrđena istina – dunja je jedan od najzdravijih jesenskih plodova, a njezina ljekovitost i danas se cijeni u narodnoj i modernoj medicini.

Kako izgleda i kada dozrijeva?

Dunja raste na stablu visokom do četiri metra. U proljeće procvjeta ružičasto-bijelim cvjetovima, a tijekom jeseni pretvara se u prepoznatljive plodove zlatnožute boje. Po obliku podsjeća na krušku, ali je kvrgavija, čvršća i najčešće nije pogodna za konzumaciju u sirovom obliku zbog trpkog okusa, piše Ordinacija.hr.

Sezona berbe započinje u rujnu i traje do kasne jeseni. Upravo tada su plodovi najmirisniji, a njihov se intenzivan miris često koristi i kao prirodni osvježivač prostora – dovoljno je jednu dunju staviti na policu ili u ormar i cijela će prostorija zamirisati.

Nutritivno bogatstvo dunje

Dunja je niskokalorično voće – u 100 grama ima samo 56 kcal, što je čini idealnim izborom za sve koji žele smanjiti unos kalorija, a pritom se zdravo zasladiti.

Sadrži:

• Vitamini
• Minerali
• Vlakna
• Antioksidanse

Zahvaljujući ovakvom sastavu, dunja ima protuupalno, antimikrobno, antifungalno, diuretsko i hepatoprotektivno djelovanje.

Ljekovita svojstva potvrđena znanošću

U narodnoj medicini dunja se oduvijek koristila za liječenje probavnih tegoba, tuberkuloze i bolesti jetre. Danas znanstvenici potvrđuju njezine učinke, a moderna istraživanja sve više otkrivaju njezinu snagu.

Dokazano pomaže kod:

• proljeva, crijevnih infekcija i čira na želucu
• bolesti jetre i probavnog trakta
• respiratornih tegoba i kašlja
• anemije i slabokrvnosti
• stresa i nesanice
• jačanja imuniteta i prevencije raka

Visok sadržaj antioksidansa pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, čime dunja usporava starenje stanica i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Redovita konzumacija može pridonijeti snižavanju lošeg kolesterola, a zahvaljujući mineralima poput željeza i bakra, potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica i poboljšava cirkulaciju.

Sjemenke i listovi – prirodna ljekarna

Dunja nije vrijedna samo zbog ploda – njezine sjemenke i listovi također imaju ljekovita svojstva.

• Sjemenke dunje
• Čaj od sjemenki
• Čaj od lišća
• Losion od kožica dunje

Dunja u kulinarstvu

Iako ju je teško jesti sirovu, termičkom obradom dunja poprima sasvim drugo lice – postaje mekana, aromatična i slatka. Od nje se pripremaju:

• marmelada (koja je i dobila ime prema portugalskoj riječi za dunju – 
• džemovi i kompoti
• želei i sokovi
• kolači i pite
• pikantni umaci uz mesna jela

U kombinaciji s medom ili cimetom postaje prava jesenska delicija. Osim toga, sušeni plodovi mogu se koristiti kao zdrava grickalica.

Foto: Shutterstock

Puno više od jesenske voćke

Bilo da je u hladnjaku, u ormaru, u kompotu ili soku, dunja uvijek unosi svježinu, miris i ljekovitu dobrobit u vaš dom i svakodnevicu.

• Ako dunju želite čuvati dulje, držite je u hladnjaku – tako će zadržati svježinu i do nekoliko tjedana.
• Stavite jednu dunju u ormar s odjećom – poslužit će kao prirodni miris, ali i sredstvo protiv moljaca.
• Kompot od dunja najbolji je izbor za osobe s osjetljivim želucem.
• Sok od svježe iscijeđenih dunja preporučuje se kod kašlja, bolesti pluća i slabokrvnosti.

Dunja je puno više od jesenskog voća. Ona je spoj tradicije, ljekovitosti i gastronomskog užitka. Od simbola ljubavi i plodnosti u antičko doba, do znanstveno potvrđenog saveznika zdravlja danas, dunja zaslužuje posebno mjesto na našem stolu.

Bilo da je kušate u obliku kompota, marmelade ili čaja, koristite za njegu kože ili jednostavno uživate u njezinu mirisu – dunja će vas nagraditi svojim brojnim blagodatima.