Neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u rajskom vrtu. Ovo mirisno voće tisućljećima se povezuje s ljubavlju, plodnošću i dugim životom. U staroj Grčkoj bila je posvećena božici Afroditi, a mladenci su uoči vjenčanja morali pojesti dunju kako bi njihov brak bio sretan i bogat potomstvom.
No, iza romantičnih legendi krije se i znanstveno potvrđena istina – dunja je jedan od najzdravijih jesenskih plodova, a njezina ljekovitost i danas se cijeni u narodnoj i modernoj medicini.
Dunja raste na stablu visokom do četiri metra. U proljeće procvjeta ružičasto-bijelim cvjetovima, a tijekom jeseni pretvara se u prepoznatljive plodove zlatnožute boje. Po obliku podsjeća na krušku, ali je kvrgavija, čvršća i najčešće nije pogodna za konzumaciju u sirovom obliku zbog trpkog okusa, piše Ordinacija.hr.
Sezona berbe započinje u rujnu i traje do kasne jeseni. Upravo tada su plodovi najmirisniji, a njihov se intenzivan miris često koristi i kao prirodni osvježivač prostora – dovoljno je jednu dunju staviti na policu ili u ormar i cijela će prostorija zamirisati.
Dunja je niskokalorično voće – u 100 grama ima samo 56 kcal, što je čini idealnim izborom za sve koji žele smanjiti unos kalorija, a pritom se zdravo zasladiti.
Sadrži:
Zahvaljujući ovakvom sastavu, dunja ima protuupalno, antimikrobno, antifungalno, diuretsko i hepatoprotektivno djelovanje.
U narodnoj medicini dunja se oduvijek koristila za liječenje probavnih tegoba, tuberkuloze i bolesti jetre. Danas znanstvenici potvrđuju njezine učinke, a moderna istraživanja sve više otkrivaju njezinu snagu.
Visok sadržaj antioksidansa pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, čime dunja usporava starenje stanica i smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Redovita konzumacija može pridonijeti snižavanju lošeg kolesterola, a zahvaljujući mineralima poput željeza i bakra, potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica i poboljšava cirkulaciju.
Dunja nije vrijedna samo zbog ploda – njezine sjemenke i listovi također imaju ljekovita svojstva.
Iako ju je teško jesti sirovu, termičkom obradom dunja poprima sasvim drugo lice – postaje mekana, aromatična i slatka. Od nje se pripremaju:
U kombinaciji s medom ili cimetom postaje prava jesenska delicija. Osim toga, sušeni plodovi mogu se koristiti kao zdrava grickalica.
Foto: Shutterstock
Bilo da je u hladnjaku, u ormaru, u kompotu ili soku, dunja uvijek unosi svježinu, miris i ljekovitu dobrobit u vaš dom i svakodnevicu.
Dunja je puno više od jesenskog voća. Ona je spoj tradicije, ljekovitosti i gastronomskog užitka. Od simbola ljubavi i plodnosti u antičko doba, do znanstveno potvrđenog saveznika zdravlja danas, dunja zaslužuje posebno mjesto na našem stolu.
Bilo da je kušate u obliku kompota, marmelade ili čaja, koristite za njegu kože ili jednostavno uživate u njezinu mirisu – dunja će vas nagraditi svojim brojnim blagodatima.
