Svako peto dijete iskusi poteškoće u ponašanju, pažnji ili emocionalnom razvoju

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica danas je okupio četrdesetak predstavnika javnih i privatnih predškolskih odgojno-obrazovnih ustanova iz cijelog Zeničko-dobojskog kantona, centara za rani rast i razvoj iz Zenice, Visokog, Maglaja i Tešnja, predstavnike Centra za djecu i odrasle s posebnim potrebama, Ministarstva obrazovanja i senzornog centra.

Riječ stručnjaka

Na okruglom stolu predavači su bili načelnik Službe za školsku higijenu Nino Hasanica s temom “Jesu li problemi u razvoju govora javnozdravstveni izazov”, magistar logopedije Nedim Patković s temom “Razvoj govora od 0 do 6 godina” i Muhamed Karčić, magistar psihologije, s temom “Izazovi i negativni obrasci ponašanja u kontekstu emocionalnog razvoja djeteta”.

Okrugli stol okupio je stručnjake s ciljem stvaranja zajedničkih i održivih rješenja u području razvoja govora kod djece i mladih.

“Svako dijete raste svojim tempom, ali postoje znakovi koji zahtijevaju našu reakciju. Primjećujemo da veliki broj djece iskazuje znakove kašnjenja u razvoju govora i promjene u ponašanju, što zahtijeva našu pravovremenu intervenciju”, navela je dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u okviru INZ-a.

Dr. Kuduzović istaknula je kako podaci iz kliničke prakse i školskih sustava pokazuju da 10 do 15 posto djece iskazuje kašnjenje u razvoju govornog sustava, dok gotovo svako peto dijete tijekom odrastanja iskusi poteškoće u ponašanju, pažnji ili emocionalnom razvoju.

“Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica zbog toga je danas okupio stručnjake iz obrazovnog i zdravstvenog sektora, kako bi razmijenili iskustva, otvorili dijalog o ovoj temi te definirali preporuke i konkretne korake u idućoj godini”, naglasila je Kuduzović.

Jedan od predavača bio je i magistar logopedije Nedim Patković.

“Tema je iznimno važna jer poteškoće u razvoju govora i jezika kod djece postaju sve češće. Svakodnevno svjedočimo, posebno odgajatelji u vrtićima, povećanju broja djece s govorno-jezičkim i drugim teškoćama”, rekao je Patković.

Stručnjaci smatraju kako je krajnji trenutak za sustavno djelovanje s kolegama koji svakodnevno rade s djecom, kako bi se prepoznali indikatori mogućih problema te radilo na njihovu rješavanju u najranijoj fazi, prije nego što ostave posljedice na rast i razvoj djece.

Optimalno vrijeme za intervenciju

Patković je naglasio da je razdoblje od rođenja do šeste godine najintenzivnije razdoblje razvoja govorno-jezičnih sposobnosti.

“Djeca u tom razdoblju često zaostaju u govorno-jezičnom razvoju, pa logopedske intervencije postaju potrebne. Da bi tretmani bili učinkoviti, stručnjaci najprije moraju sagledati što čini pravilan govorno-jezični razvoj”, dodao je.

Ildana Fazlić, koordinatorica Centra za rani rast i razvoj Doma zdravlja Zenica, navela je da četiri stručnjaka — diplomirana medicinska sestra, okupacijski terapeut, logoped i psiholog — već pet godina rade u punom kapacitetu.

“Tijekom ove godine centar je primio 3.237 djece, od čega je 2.174 uključeno u ‘ranu intervenciju’, a ostali su dobili smjernice za rad kod kuće. Povezani smo s 13 centara u FBiH”, kazala je.

Navela je i kada roditelji trebaju potražiti pomoć stručnjaka. “Najbolji alarm javlja se između druge i treće godine, kada mozak najintenzivnije razvija funkcije. Nema potrebe čekati treću ili četvrtu godinu, kao što se često kaže ‘progovorit će’. Razdoblje od 24 mjeseca optimalni je trenutak za početak rane intervencije. Poremećaj i kašnjenje nisu isto. U drugoj godini dijete treba imati najmanje 50 riječi u rječniku. Ako roditelji tada primijete izostanak jednostavnih komandi ili riječi, prvi korak je – pedijatar. Pedijatar provodi procjenu i usmjerava prema Ranoj intervenciji”, istaknula je.

Današnji događaj poslužio je kao platforma za razmjenu ideja i definiranje strateških smjernica djelovanja u interesu zdravlja, pravilnog rasta i razvoja djece.