Tim istraživača sa Sveučilišta u Exeteru proveo je opsežnu studiju kako bi ispitao kako sok od cikle bogat nitratima utječe na krvni tlak i oralni mikrobiom.
U istraživanju je sudjelovalo 78 zdravih odraslih osoba, podijeljenih u dvije skupine: 36 starijih (65–80 godina) i 42 mlađe (18–30 godina).
Studija je trajala nekoliko tjedana i bila je podijeljena u tri faze: konzumacija soka od cikle bogatog nitratima, dvaput dnevno, pijenje placebo soka bez nitrata, korištenje antiseptičke vodice za ispiranje usta.
Ispitanicima su mjerili krvni tlak, analizirali oralni mikrobiom i pratili koncentraciju nitrata u krvi prije i nakon svake faze.
Studija je otkrila nekoliko ključnih nalaza:
Znatno poboljšanje oralnog mikrobioma – redovita konzumacija soka od cikle smanjila je broj štetnih bakterija, a povećala broj korisnih.
Smanjenje krvnog tlaka kod starijih – sistolički krvni tlak kod starijih sudionika pao je u prosjeku za 7 mmHg, što je klinički vrlo značajno.
Nema učinka kod mlađih – kod mlađih ispitanika nije bilo promjena jer su većinom imali normalne vrijednosti tlaka.
Placebo i antiseptik nisu djelovali – niti lažni sok niti ispiranje usne šupljine nisu utjecali na tlak ili mikrobiom.
Cikla je prirodno bogata nitratima, spojevima koje naše tijelo pretvara u dušikov oksid. Taj proces opušta i širi krvne žile, čime poboljšava protok krvi i snižava krvni tlak.
Osim u cikli, nitrati se nalaze i u drugoj zelenoj lisnatoj i korjenastoj hrani, uključujući: špinat, blitvu, rukolu, rotkvice
Ako imate visoki krvni tlak ili želite spriječiti njegovo povećanje, uvrštavanje soka od cikle u prehranu može biti jednostavan i prirodan korak prema boljem zdravlju.
Prema istraživanju, idealna dnevna doza iznosila je oko 140 ml soka od cikle, što je količina koju lako možete uključiti u jutarnju ili večernju rutinu. Osim soka, dobar izbor je i kuhana ili pečena cikla ili kombiniranje povrća bogatog nitratima za maksimalan učinak.
Stručnjaci također preporučuju mediteransku prehranu kao najbolji dugoročni pristup regulaciji krvnog tlaka.
Ona uključuje: obilje svježeg povrća i voća, cjelovite žitarice, zdrave masti poput maslinovog ulja, orašaste plodove, umjeren unos ribe i nemasnog mesa, piše Klik.hr.
Prehrana je važna, ali nije jedini faktor. Stručnjaci navode i druge ključne navike: redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 minuta dnevno), kvalitetan san, upravljanje stresom, ograničavanje unosa soli i alkohola, održavanje dovoljne hidratacije.
