Mladi sve češće posežu za energetskim pićima: Što pokazuju istraživanja iz BiH i Hrvatske?

Energetska pića sve su prisutnija među mladima, a istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pokazuju da značajan dio tinejdžera poseže za ovim napitcima. Liječnici upozoravaju na moguće posljedice za srce, san i mentalno zdravlje, dok se sve češće postavlja pitanje njihove dostupnosti maloljetnicima.

Energetska pića postala su dio svakodnevice brojnih tinejdžera u Bosni i Hercegovini. Njihova široka dostupnost, privlačno oglašavanje i navika konzumacije među mladima sve više otvaraju pitanja o mogućim zdravstvenim posljedicama, osobito u razdoblju kada se organizam još razvija.

Iako u BiH nema novijih javno dostupnih reprezentativnih podataka koji bi pokazali koliko maloljetnika redovito konzumira energetska pića na razini cijele države, pojedina istraživanja iz Mostara i Sarajeva ukazuju na potrebu ozbiljnijeg praćenja ovog problema.

U Sarajevu više od 60 posto ispitanih učenika konzumiralo energetska pića

Prema istraživanju provedenom 2017. godine među 495 srednjoškolaca u Sarajevu, čiji su rezultati objavljeni 2020. godine, 61,62 posto ispitanih učenika prijavilo je konzumaciju energetskih pića.

Istraživanjem su bili obuhvaćeni učenici Pete gimnazije Sarajevo i Srednje medicinske škole Jezero, prosječne dobi 16,75 godina.

Posebno se izdvaja podatak da je 11,72 posto ispitanika energetska pića konzumiralo svakodnevno, jednom ili više puta dnevno, dok ih je ukupno 45,26 posto navelo da ih konzumira najmanje jednom tjedno.

Rezultati pokazuju da energetska pića za značajan dio ispitanih srednjoškolaca nisu samo povremeni izbor, nego dio redovitih navika.

Istraživanje provedeno i među mladima u Mostaru

Na slične navike upozoreno je i u Mostaru. U rujnu 2025. godine objavljeno je kako je skupina mladih provela istraživanje o konzumaciji energetskih pića među adolescentima.

Prema tada iznesenim informacijama, dio mladih ove napitke konzumira gotovo svakodnevno, a u pojedinim slučajevima energetska pića predstavljaju čak i glavni dnevni izvor tekućine.

Iako detaljni rezultati mostarskog istraživanja, uključujući broj ispitanika i precizne postotke, nisu javno predstavljeni u dostupnom izvještaju, izneseni nalazi dodatno otvaraju pitanje koliko su takvi napitci prisutni među mladima u Hercegovini.

Važno je pritom naglasiti da se rezultati istraživanja iz Sarajeva odnose na dvije srednje škole, dok za mostarsko istraživanje nisu dostupni svi metodološki podaci. Stoga se na temelju tih nalaza ne mogu donositi zaključci o učestalosti konzumacije među svim tinejdžerima u Bosni i Hercegovini.

Mostarski kardiolog i nutricionistica upozoravaju na zdravstvene rizike

Na moguće posljedice prekomjerne konzumacije energetskih pića ranije su za Bljesak.info upozorili i mostarski kardiolog Mate Galić te nutricionistica Nevena Pandža.

Galić je upozorio kako velike količine kofeina mogu izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i probleme sa spavanjem. Takvi učinci posebno zabrinjavaju kod djece i adolescenata, čiji se organizam još razvija.

Poseban problem predstavlja kombiniranje energetskih pića s alkoholom. Kofein može prikriti osjećaj pospanosti i umora izazvan alkoholom, stvarajući pogrešan dojam manje alkoholiziranosti, iako ne smanjuje stvarnu razinu alkohola u krvi niti njegovo štetno djelovanje.

Nutricionistica Nevena Pandža naglasila je kako energetska pića ne treba promatrati kao obične osvježavajuće napitke. Kombinacija kofeina, šećera i drugih sastojaka, osobito uz učestalu i prekomjernu konzumaciju, može predstavljati dodatno opterećenje za organizam.

Upozorenja mostarskih stručnjaka posebno su važna u kontekstu navika mladih koji za energetskim pićima posežu gotovo svakodnevno, a pojedini ih konzumiraju i u izrazito velikim količinama.

Njihove poruke ukazuju na potrebu boljeg informiranja djece, roditelja i obrazovnih ustanova o sastavu energetskih napitaka i mogućim posljedicama njihove redovite konzumacije.

U Zagrebu 72 posto ispitanih srednjoškolaca probalo energetska pića

Koliko su energetska pića prisutna među mladima pokazuje i novije istraživanje provedeno u Hrvatskoj.

Prema podacima predstavljenima u prilogu Hrvatske radiotelevizije početkom studenoga 2026. godine, istraživanje profesora Džonija Marinčića, provedeno među 1.100 učenika iz četiri zagrebačke srednje škole, pokazalo je da je čak 72 posto ispitanih barem jednom konzumiralo energetsko piće.

Iako se ovaj podatak ne može izravno uspoređivati sa sarajevskim istraživanjem zbog mogućih razlika u metodologiji i načinu postavljanja pitanja, oba istraživanja pokazuju značajnu prisutnost energetskih pića u populaciji srednjoškolaca.

Znanstvenici analizirali 57 studija: Upozorenja na san i mentalno zdravlje

Zabrinutost zbog konzumacije energetskih pića među djecom i adolescentima ima i znanstveno uporište.

Veliki sustavni pregled objavljen 2024. godine u međunarodnom znanstvenom časopisu Public Health obuhvatio je 57 prethodno provedenih istraživanja o konzumaciji energetskih pića među djecom i mladima.

Znanstvenici su pronašli povezanost između konzumacije ovih napitaka i niza zdravstvenih te psiholoških problema.

Među njima se izdvajaju kraće trajanje sna, lošija kvaliteta spavanja, anksioznost, depresivni simptomi, psihološke poteškoće i slabiji školski uspjeh.

Istraživanje je pokazalo i povezanost s određenim rizičnim ponašanjima, uključujući konzumaciju alkohola i pušenje.

Autori su upozorili da većina analiziranih istraživanja ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, na temelju tih rezultata ne može se zaključiti kako energetska pića sama po sebi uzrokuju sve navedene probleme.

Ipak, nalazi predstavljaju ozbiljan razlog za dodatna istraživanja i preventivne mjere usmjerene prema djeci i adolescentima.

Liječnici upozoravaju i na moguće srčane komplikacije

Na potencijalne posljedice za srčanožilni i živčani sustav upozorili su i istraživači sa Sveučilišne bolnice Ludwig Maximilian u Münchenu.

U znanstvenom radu objavljenom 2023. godine analizirali su 18 medicinski opisanih slučajeva zdravstvenih komplikacija kod djece i adolescenata nakon konzumacije energetskih pića.

Među zabilježenim slučajevima bile su srčanožilne i neuropsihološke komplikacije.

Autori pritom naglašavaju da prikazi pojedinačnih slučajeva ne mogu pokazati koliko su takve komplikacije česte među svim mladima koji konzumiraju energetska pića, ali mogu upozoriti na moguće ozbiljne zdravstvene posljedice, osobito kod osjetljivih osoba.

Hrvatski liječnici: Više limenki može izazvati poremećaje rada srca

Na zdravstvene rizike upozoravaju i hrvatski liječnici.

Kardiologinja prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić izjavila je za HRT početkom studenoga 2026. godine kako konzumacija više limenki energetskih pića može dovesti do značajnih poremećaja srčanog ritma.

Posebno je upozorila na kombiniranje energetskih pića s alkoholom, kao i na prekomjeran unos šećera.

O djelovanju stimulansa na organizam mladih govorio je i izv. prof. dr. sc. Tomislav Franić iz KBC-a Split.

Franić je u veljači 2026. upozorio da kofein i drugi stimulansi mogu poremetiti ciklus spavanja adolescenata, pojačati tjeskobu te izazvati ubrzan rad srca i povišen krvni tlak.

Njegova upozorenja iznesena su u kontekstu pojave koncentriranog energetskog praha, čija uporaba nosi dodatne rizike, ali su pritom otvorena i šira pitanja o izloženosti mladih stimulansima.

Koliko kofeina tinejdžeri mogu unijeti?

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kao referentnu razinu dnevnog unosa kofeina koja ne izaziva zabrinutost kod zdrave djece i adolescenata navodi tri miligrama po kilogramu tjelesne mase, računajući kofein iz svih izvora.

To znači da za adolescenta tjelesne mase 50 kilograma ta razina iznosi 150 miligrama kofeina dnevno.

Uobičajena limenka energetskog pića od 250 mililitara može sadržavati oko 80 miligrama kofeina, dok pakiranje od pola litre može sadržavati približno 160 miligrama.

To znači da samo jedno energetsko piće od pola litre može premašiti navedenu referentnu razinu za adolescenta teškog 50 kilograma.

Pritom treba imati na umu da kofein nije prisutan samo u energetskim pićima, nego i u kavi, čaju, pojedinim gaziranim pićima i drugim proizvodima.

Navedena referentna razina nije preporuka za konzumaciju kofeina među maloljetnicima, nego stručna procjena sigurnosti unosa.

Američka akademija za pedijatriju preporučuje da djeca i adolescenti uopće ne konzumiraju energetska pića, dok američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravaju na moguće posljedice stimulansa za krvni tlak, srčani ritam, san i živčani sustav.

Hrvatska uvodi ograničenja, što je s BiH?

Dok medicinska istraživanja upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, Hrvatska je tijekom 2026. godine poduzela korake prema strožem reguliranju dostupnosti energetskih pića maloljetnicima.

U lipnju je uvedena zabrana njihove prodaje maloljetnicima u trgovinama, dok su krajem listopada najavljene dodatne mjere koje se odnose na oglašavanje, posluživanje u ugostiteljskim objektima i kontrolu proizvoda sličnog sastava.

O potrebi dodatnih mjera govorila je i dr. sc. Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ističući važnost zaštite djece i mladih.

U Bosni i Hercegovini pojedina istraživanja iz Mostara i Sarajeva već ukazuju na navike koje zaslužuju ozbiljniju pozornost, ali nedostatak novijih reprezentativnih podataka otežava cjelovitu procjenu stanja.

Koliko često tinejdžeri posežu za energetskim pićima, jesu li dovoljno informirani o njihovu sastavu i mogućim zdravstvenim posljedicama te treba li njihova dostupnost maloljetnicima biti strože regulirana, pitanja su koja zahtijevaju ozbiljnu javnozdravstvenu raspravu.

Upozorenja liječnika i nutricionista, zajedno s rezultatima domaćih i međunarodnih istraživanja, pokazuju da energetska pića ne bi trebalo promatrati kao bezazlen dio svakodnevice mladih. Posebno je važno da roditelji, škole i nadležne institucije prepoznaju rizike te mladima osiguraju pravodobne, provjerene i razumljive informacije.