Što je "atletsko srce", kako nastaje i kada predstavlja opasnost?

Kada vježbate, vaši mišići postaju veći, jači i učinkovitiji, a isto vrijedi i za srce koje je također mišić.

Tijekom vremena zbog intenzivnih se treninga srce prilagođava stresu i može se uvećati za čak 20 posto. No, može li to povećanje srca biti opasno?

Povećanje srca zbog intenzivnih treninga naziva se sportsko ili atletsko srce, a John Higgins, sportski kardiolog s UTHealth Houston objasnio je za Well+Good da je riječ o normalnoj fiziološkoj promjeni.

Ova promjena srca može utjecati na strukturu ili funkciju miokarda. Higgins je rekao da to može značiti povećanje povećanje mišićne mase i/ili veličine srca (tj. srčana komora se može povećati).

U prosjeku, osobi s atletskim srcem će se srce povećati za 10 do 20 posto. Promjene u veličini i obliku srca također ovise o vrsti treninga.

Higgins je dodao da je atletsko srce vrlo rijetka pojava te pogađa samo jedan do dva posto sportaša i obično su potrebne godine treniranja da se srce poveća.

Češće se pojavljuje kod crnaca (iako stručnjacima još uvijek nije jasno zašto) i kod ljudi koji se bave intenzivnim aerobnim vježbama i sportovima izdržljivosti poput plivanja na duge staze, trčanja, bicikliranja, veslanja, skijaškog trčanja ili triatlona. 

"Čak i oni koji vježbaju samo vikendom, pogotovo ako rade dulje i intenzivnije vježbe, mogu razviti atletsko srce," rekao je Higgins.

Što uzrokuje atletsko srce?

S vremenom se srce prilagođava treningu izdržljivosti, što može dovesti do povećanja minutnog volumena srca (tj. količine krvi koju srce pumpa u minuti) i volumenskog opterećenja ventrikula (donjih komora srca).

Te promjene mogu napredovati u ekscentričnu hipertrofiju, što se događa kada ventrikul postane veći s blago debelim stijenkama, objasnio je Higgins.

No, što je s ljudima koji rade intenzivne treninge snage? Bodybuilderi također mogu doživjeti promjene u svojim srcima.

Ali statičke vježbe koje zahtijevaju velike napore (poput dizanja utega) povezane su s više koncentričnom hipertrofijom, što može dovesti do puno debljih stijenki ventrikula, dodao je Higgins.

Na koje simptome atletskog srca treba obratiti pozornost?

Neki ljudi nemaju nikakve simptome atletskog srca. No, Higgins savjetuje odlazak kod kardiologa ako osjetite sljedeće simptome:

• Vrtoglavicu

• Lupanje srca

• Bol u prsima

• Kratkoću daha

• Osjećaji nadolazeće propasti

Prema klinici Mayo, drugi mogući simptomi povećanog srca uključuju:

• Buđenje bez daha

• Nepravilan srčani ritam (aritmija)

• Oticanje trbuha ili nogu

Je li atletsko srce opasno?

Higgins je rekao da atletsko srce najčešće nije opasno i ne uzrokuje probleme. Ipak, iako atletsko srce nije bolest ili zdravstveno stanje, može izazvati neke nuspojave.

Na primjer, ljudima s atletskim srcem srce obično sporije radi (jer mogu ispumpati više krvi nego nesportaši sa svakim otkucajem), a mogu imati i šumove na srcu (zbog povećanog protoka krvi), napomenuo je Higgins.

Dodao je da elitni sportaši s povećanim srcem također imaju veću vjerojatnost da će imati niži krvni tlak.

"Neke su studije pokazale da srce sportaša može povećati rizik od fibrilacije atrija (oblika aritmije), što može uzrokovati moždani udar", rekao je Higgins.

Kako razlikovati atletsko srce od drugih srčanih oboljenja?

U većini slučajeva, atletsko srce ne predstavlja problem. Ali ponekad to može biti simptom nekog drugog zdravstvenog stanja. Prema klinici Cleveland, povećano srce može biti znak ozbiljnih problema sa srcem kao što je:

Hipertrofična kardiomiopatija: genetski poremećaj koji uzrokuje lagano zadebljanje stijenki srca, što može rezultirati iznenadnom srčanom smrću kod mladih sportaša.

Dilatacijska kardiomiopatija: kada se lijeva klijetka srca poveća i tkivo oko nje se stanji, uzrokujući da srce pumpa s manjom snagom.

Hipertenzija: visoki krvni tlak, koji povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i drugih problema povezanih sa srcem.

Ako imate bilo kakve simptome - nesvjesticu, pretjerano otežano disanje, bol u prsima ili neobjašnjivi pad sportskih performansi - posjetite kardiologa.

Kako se dijagnosticira atletsko srce?

Ako ste zabrinuti za sportsko srce, ono se može lako dijagnosticirati ehokardiogramom, rekao je Higgins.

Riječ je o potpuno neinvazivnoj vrsti ultrazvuka koje koristi visokofrekventne zvučne valove za pregled strukture i funkcije srca. Međutim, ako nemate zabrinjavajuće simptome, ehokardiogram vjerojatno nije potreban.

Higgins je dodao da je većina ljudi s atletskim srcem potpuno zdrava i obično nije potreban ehokardiogram.

Može li atletsko srce nestati?

Da, u većini slučajeva. "Kod oko 80 posto ljudi srce se vraća u normalnu veličinu nakon što prestanu vježbati", rekao je Higgins. Obično je potrebno tri do šest mjeseci da se srce vrati na svoju uobičajenu veličinu.

Ipak, Higgins kaže da je otprilike 20 posto ljudi zadržalo veliko srce čak i nakon smanjenja vježbanja. Iako nema trenutačnih podataka o tom problemu, Higgins misli da genetika vjerojatno ima utjecaja.

Budući da sportaši zbog atletskog srca imaju veći rizik od fibrilacije atrija, trebaju ići na redovite preglede kako bi brinuli o zdravlju svog srca, piše Well and Good. 

Zašto i koliko biste trebali vježbati za zdravlje srca?

Higgins za zdravlje srca predlaže 15 do 90 minuta tjelovježbe većinu dana u tjednu. "Sve više od 90 minuta dnevno je točka u kojoj su ljudi podložni dugoročno nezdravom preoblikovanju srca", dodao je.

Uz povećanje srca trebali biste paziti i na pretreniranost što znači da biste trebali imati dane za odmor i oporavak o intenzivnih treninga.

No, atletsko srce rijetko je stanje, obično je bezopasno i ne utječe na povremene vježbače, a ovo je nekoliko načina kako redovito vježbanje može, prema Johns Hopkins Medicine, utjecati na zdravlje srca:

• Poboljšava sposobnost mišića da izvlače kisik iz krvi, smanjujući potrebu da srce pumpa više krvi u mišiće

• Smanjuje hormone stresa koji mogu dodatno opteretiti srce

• Usporava otkucaje srca i snižava krvni tlak

• Povećava lipoprotein visoke gustoće (HDL) i pomaže u kontroli triglicerida

• Smanjuje izglede za iznenadni srčani udar ili druge srčane komplikacije opasne po život

• Smanjuje rizik od razvoja dijabetesa

• Pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine

• Smanjuje upale u cijelom tijelu