Zaboravite na 37: Prosječna tjelesna temperatura danas je niža

Vrijednost od 37 stupnjeva Celzijevih desetljećima se smatrala prosječnom normalnom tjelesnom temperaturom. Međutim, istraživanja pokazuju da je prosjek danas niži, a znanstvenici pokušavaju utvrditi što je dovelo do ove promjene.

Kako piše BBC, novija istraživanja upućuju na to da prosječna temperatura odraslih osoba iznosi približno 36,4 stupnja. Među mogućim objašnjenjima navode se poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, smanjenje broja infekcija, bolji higijenski uvjeti i promjene u načinu života.

Kako je 37 stupnjeva postalo standard?

U 19. stoljeću tjelesnu temperaturu počeo je sustavno proučavati njemački liječnik Carl Wunderlich. Tijekom 15 godina prikupio je više od milijun mjerenja kod približno 25.000 pacijenata. Na temelju tih podataka zaključio je kako prosječna temperatura zdravih odraslih osoba iznosi 37 stupnjeva, dok se vrijednosti iznad 38 stupnjeva povezuju s vrućicom.

Njegovi rezultati dugo su predstavljali osnovu za procjenu normalne tjelesne temperature. Ipak, novija analiza povijesnih i suvremenih podataka pokazuje kako se prosjek s vremenom promijenio.

Prosječna temperatura danas je niža

Analiza podataka o gotovo 190.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama, prikupljenih u razdoblju od 1862. do 2017. godine, pokazala je da je prosječna tjelesna temperatura današnjih odraslih osoba bliža 36,4 nego 37 stupnjeva.

Kod muškaraca u SAD-u prosječna temperatura bila je približno 0,59 stupnjeva niža nego kod muškaraca rođenih početkom 19. stoljeća.

Sličan trend zabilježen je i kod naroda Tsimane, koji živi u amazonskoj prašumi. Njihova prosječna tjelesna temperatura smanjila se s približno 37 stupnjeva početkom 2000-ih na oko 36,5 stupnjeva do 2018. godine.

Ovi rezultati upućuju kako promjena nije ograničena samo na stanovništvo industrijaliziranih zemalja.

Bolji zdravstveni uvjeti mogli bi objasniti promjenu

Jedno od mogućih objašnjenja jest smanjenje učestalosti infekcija i kroničnih upalnih stanja. U prošlosti su bolesti poput tuberkuloze, dizenterije i drugih infekcija bile znatno češće, a aktivan imunološki odgovor može povećati tjelesnu temperaturu.

Danas su cijepljenje, bolji sanitarni uvjeti i dostupnija zdravstvena zaštita pridonijeli smanjenju brojnih zaraznih bolesti. Manje infekcija i upala moglo bi, prema istraživanjima, djelomično objasniti nižu prosječnu temperaturu.

Promijenio se i način života. Ljudi sve više vremena provode u zatvorenim prostorima u kojima se temperatura regulira grijanjem i klimatizacijskim uređajima. Kada tijelo ne mora ulagati dodatni napor kako bi se zagrijalo ili rashladilo, mijenja se i količina energije koju troši za održavanje tjelesne temperature.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da još nije utvrđeno koliko svaki od ovih čimbenika pridonosi ukupnoj promjeni.

Jesu li nekadašnja mjerenja bila precizna?

Dio razlike mogao bi biti povezan i s načinom mjerenja temperature u prošlosti. Nekadašnji toplomjeri razlikovali su se od današnjih instrumenata, a postojale su i razlike u njihovoj kalibraciji.

Temperatura se često mjerila ispod pazuha, a živinim toplomjerima trebalo je i do 15 ili 20 minuta da pokažu vrijednost. Danas se koriste različiti uređaji i metode, što također može utjecati na rezultate.

Ipak, istraživanja u kojima su korišteni noviji instrumenti pokazala su sličan trend. To upućuje na mogućnost da pad prosječne tjelesne temperature nije samo posljedica razlika u načinu mjerenja.

Što sve utječe na tjelesnu temperaturu?

Tjelesna temperatura prirodno varira od osobe do osobe, a na nju utječe nekoliko čimbenika:

Dob: Starije osobe često imaju nižu prosječnu temperaturu, pa se promjene moraju promatrati u kontekstu životne dobi.

Spol: Prosječne vrijednosti mogu se razlikovati između žena i muškaraca, a kod žena na temperaturu utječu i hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa.

Doba dana: Temperatura je obično najniža pred jutro, a najviša u kasnim poslijepodnevnim satima.

Tjelesna građa: Tjelesna masa i površina tijela mogu utjecati na stvaranje i gubitak topline.

Zbog toga jedno mjerenje ne mora uvijek pružiti potpunu sliku zdravstvenog stanja.

Kada temperatura može biti razlog za zabrinutost?

Niža prosječna tjelesna temperatura ne znači da je vrijednost od 37 stupnjeva nenormalna. Ona i dalje može biti uobičajena za mnoge ljude, a temperatura ovisi i o mjestu i načinu mjerenja.

Stručnjaci zato savjetuju da se zdravstveno stanje ne procjenjuje samo na temelju jedne brojke. Važni su i simptomi, opće stanje organizma te odstupanje od uobičajene temperature pojedinca.

Temperatura ispod 35 stupnjeva može upućivati na hipotermiju, dok vrijednosti oko 40 stupnjeva ili više mogu biti znak ozbiljnog zdravstvenog problema i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Najvažnije je znati da 37 stupnjeva nije univerzalna granica koja jednako vrijedi za sve ljude. Tjelesna temperatura prirodno varira, a njezino pravilno tumačenje ovisi o više čimbenika, a ne samo o jednoj brojčanoj vrijednosti, prenosi Dnevni avaz.