Novo istraživanje: Samo 15 minuta bržeg hoda dnevno štiti srce
Ako ste među onima koji vole polako šetati, možda ćete poželjeti ubrzati nakon što čujete koliko brzi hod dobro utječe na srce.
Istraživanje objavljeno u časopisu Heart, otkrilo je da su prosječne i brze brzine hodanja povezane s 35 % i 43 % manjim rizikom od srčanih aritmija u usporedbi s laganim hodanjem.
Radi se o aritmijama poput fibrilacije atrija (A-fib), bradiaritmija i ventrikularnih aritmija. Fibrilacija atrija je najčešći oblik, radi se o nepravilnom i ubrzanom otkucaju srca koji počinje u gornjim srčanim komorama (atrijima).
Bradiaritmije su pak spori otkucaji srca, obično ispod 60 otkucaja u minuti, dok ventrikularne aritmije uključuju prebrze otkucaje donjih srčanih komora (ventrikula).
Hodanje je korisno i dostupno svima
"Najbolja stvar kod hodanja je to što je dostupno svima", rekla je dr. Jill Pell, glavna autorica istraživanja i profesorica javnog zdravlja na Sveučilištu Glasgow u Škotskoj. "Ne trebate članstvo u teretani, niti posebnu opremu. Dovoljno je da izađete iz kuće i krenete."
Procjenjuje se da oko 60 milijuna ljudi diljem svijeta ima fibrilaciju atrija. Točna brojka za ostale aritmije nije poznata, ali poznato je da one povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i prerane smrti.
"Imamo lijekove i zahvate kojima možemo pomoći tim ljudima, ali bilo bi daleko bolje da se srčane aritmije mogu spriječiti", dodaje dr. Pell.
Dosad je, prema riječima autorice, postojalo samo jedno istraživanje koje je proučavala povezanost brzine hodanja i aritmija i to samo jedne vrste. "Ranije istraživanje pokazalo je da je brzina hodanja povezana s rizikom od bolesti srca i krvnih žila, pa nas je zanimalo postoji li ista povezanost i s aritmijama."
Više od 500 tisuća ispitanika
Znanstvenici su analizirali podatke iz UK Biobank istraživanja, u kojoj se prate zdravstveni ishodi više od 500.000 ljudi u dobi između 40 i 69 godina u Velikoj Britaniji.
Sudionici su navodili svoj uobičajeni tempo hodanja: sporo (manje od 4,8 km/h), prosječno (4,8–6,4 km/h) ili brzo (više od 6,4 km/h).
Tijekom prosječnog praćenja od 13 godina, 9 % sudionika razvilo je neku vrstu aritmije.
"Imali smo podatke o brzini hodanja za više od 420.000 ljudi, ali i dodatne podatke iz pametnih satova za gotovo 82.000 ispitanika", objasnila je dr. Pell. "Ti satovi su pokazali da je i samo 5 do 15 minuta prosječnog hoda dnevno bilo dovoljno za smanjenje rizika."
Učinak je bio najsnažniji kod osoba mlađih od 60 godina, žena, osoba bez pretilosti, ali s visokim tlakom ili s dvije ili više postojećih kroničnih bolesti.
Za žene posebno korisno
Zanimljivo, iako žene rjeđe obolijevaju od fibrilacije atrija nego muškarci, kad ju razviju, imaju veći rizik od srčanih i moždanih udara, ističe dr. Pell.
Kardiologinja dr. Martha Gulati, koja nije sudjelovala u istraživanju, kaže da su rezultati u skladu s ranijim istraživanjima koja su pokazala kako tjelesna aktivnost, posebno kod žena, može pomoći u prevenciji fibrilacije atrija.
"Ovo istraživanje potvrđuje da je brzo hodanje jedna od glavnih strategija za prevenciju srčanih aritmija", rekla je Gulati, koja vodi odjel preventivne kardiologije na Smidt Heart Institute u Los Angelesu.
Zašto baš hodanje pomaže?
"Postoji mogućnost da ljudi koji hodaju sporije to rade jer već imaju neku bolest", priznaje dr. Pell. "Zato smo u istraživanje uključili samo ljude koji su na početku bili bez ikakvih bolesti srca i krvnih žila."
Dodaje da bi sada trebalo provesti intervencijsko istraživanje gdje bi se dio ljudi koji inače hoda sporo potaknuo da ubrzaju, dok bi drugi nastavili po starom, piše CNN.
Dr. Sean Heffron s NYU-a, koji također nije sudjelovao u istraživanju, napomenuo je da su sudionici koji su brže hodali imali i druge zdrave navike: bili su mršaviji, imali manji opseg struka, bolju snagu stiska ruke te niže razine kolesterola, šećera i upalnih markera u krvi.
"Zanimljivo je da je više od trećine pozitivnog učinka bržeg hoda objašnjeno time što on smanjuje kolesterol, tlak, šećer u krvi i sprječava nakupljanje kilograma", kaže dr. Pell.
