Znate li koji je drugi najčešći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta u svijetu

Moždani udar globalni je problem, drugi najčešći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta u svijetu. Prevencija (snižavanje krvnog tlaka, kontrola dijabetesa, prestanak pušenja) i brzo liječenje (tromboliza/trombektomija) mogu spasiti živote i smanjiti invaliditet.

Svjetski dan moždanog udara (29. listopada) prilika je za podsjećanje stanovništva na te činjenice. Nastoji se naglasiti ozbiljnost i visoka učestalost moždanog udara. Taj se dan obilježava i radi podizanja svijesti o prevenciji i liječenju moždanog udara.

U Bosni i Hercegovini moždani udar ostaje značajan javnozdravstveni izazov. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, tijekom 2024. godine u Federaciji BiH zabilježena su 1.643 smrtna slučaja povezana s moždanim udarom.

Moždani udar bio je drugi vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH, odmah nakon akutnog infarkta miokarda. Stopa smrtnosti iznosila je 72 na 100.000 muškaraca i 81 na 100.000 žena. Smrtnost od moždanog udara raste s dobi, a znatno je veća kod osoba starijih od 55 godina.

Ti podaci naglašavaju važnost prevencije, pravodobnog prepoznavanja simptoma i hitnog liječenja.

Glavni čimbenici rizika

Glavni čimbenici rizika za moždani udar dobro su poznati i na većinu njih moguće je utjecati. Povišeni krvni tlak najznačajniji je pojedinačni čimbenik (poznat i kao "tihi ubojica"). Ostali ključni čimbenici rizika su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost. Obiteljska anamneza i dob čimbenici su na koje nije moguće utjecati (starije osobe imaju znatno veći rizik).

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli tih čimbenika rizika. Svjetska zdravstvena organizacija i domaće zdravstvene institucije preporučuju i redovite preventivne preglede (npr. mjerenje tlaka, laboratorijske pretrage) te edukaciju stanovništva o čimbenicima rizika.

Uvođenje javnozdravstvenih mjera, kao što su zaštita stanovništva od izloženosti duhanskom dimu, porezi na zaslađene napitke te dostupnost zdravijih prehrambenih proizvoda, može znatno smanjiti rizik.

Brzo prepoznavanje simptoma može spasiti život

Brzo prepoznavanje moždanog udara i hitna medicinska reakcija ključni su za očuvanje života i smanjenje posljedica. Glavni znakovi su utrnulost lica, slabost ili nemogućnost podizanja ruke te otežan ili nerazumljiv govor. Važno je odmah pozvati hitnu pomoć ako se bilo koji od tih simptoma pojavi iznenada.

U BiH preporučuje se da se pri sumnji na moždani udar odmah nazove služba hitne medicinske pomoći (124), jer je svaka minuta iznimno važna za akutno liječenje. Ostali simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, smetnje vida, jaku glavobolju ili gubitak ravnoteže.

U posljednjim desetljećima napredak u liječenju moždanog udara (posebno ishemijskog) znatno je poboljšao ishode bolesti. To obuhvaća primjenu lijekova za razgradnju ugruška i mehaničko uklanjanje ugruška u kratkom vremenskom razdoblju.

Ulaganje u te metode znatno smanjuje dugoročne troškove skrbi i poboljšava ishode liječenja. Također, organizacija dobro opremljenih jedinica za moždani udar, namijenjenih ranoj dijagnostici i skrbi, povećava izglede za oporavak.

U praksi zemlje poput Austrije i Slovenije razvijaju nove modele (mobilne timove za moždani udar, teleneurologiju), ali u BiH su takvi kapaciteti i dalje ograničeni.

Važnost rehabilitacije nakon moždanog udara

Nakon akutne faze bolesti važna je rehabilitacija. Svjetski podaci pokazuju da oko 50 posto preživjelih bolesnika ponovno može raditi ili biti samostalno.

Zato su nužne rana i kontinuirana fizikalna terapija, radna terapija, logopedske vježbe, kao i psihološka potpora.

U Bosni i Hercegovini postoje savjetovališta i rehabilitacijski programi u sklopu domova zdravlja i bolnica, ali pristup kvalitetnoj rehabilitaciji često je otežan zbog nedostatka sustavnog programa za osobe nakon moždanog udara.

Preporuke javnog zdravstva i lokalne inicijative

"Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Svjetska organizacija za moždani udar (WSO) naglašavaju da su integrirane mjere prevencije i liječenja nužne za smanjenje opterećenja ovom bolešću. Svjetski plan za borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti do 2030. predviđa smanjenje smrtnosti od moždanog udara za jednu trećinu. Na lokalnoj razini značajne su kampanje podizanja svijesti (npr. promicanje zdravih životnih navika, mjerenje tlaka i šećera u krvi)", navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.