bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva

Marčinko o stanju u zdravstvu: "Muško šišanje skuplje je nego pregled specijalista"

Kada je riječ o Federalnom fondu solidarnosti, Marčinko je otkrio da se trenutačno radi na ažuriranju liste lijekova, posebno za rijetke bolesti i karcinome.
07.11.2025. u 07:34
text

Koliko košta život u BiH? Zdravstvo besplatno, a lijekovi skupi i često nedostupni. Tko pravi popise, a tko raspoređuje novac? Ima li sustav plan ili je obolio, a pacijente iznevjerio? Gosti emisije Plenum bili su Sead Sefić i Vedran Marčinko.

Nužne promjene 

Vedran Marčinko, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, istaknuo je ključne smjernice za unaprjeđenje zdravstvenog sustava u Federaciji BiH, naglasivši potrebu za odgovornošću pacijenata i reformama u načinu financiranja zdravstvene zaštite.

Govoreći o trenutačnom stanju zdravstvenog sustava, Marčinko je izjavio:

"Značajna sredstva bila su u fondu, što se tiče Federalnog fonda solidarnosti, odnosno Zavoda zdravstvenog osiguranja. Međutim, moramo mijenjati i zagovaram taj model da moramo staviti fokus na odgovornost pacijenata."

Prema njegovim riječima, promjene su nužne kako bi sustav postao održiviji i učinkovitiji, a u tom procesu odgovornost pacijenata je od suštinske važnosti.

Također, istaknuo je da trenutačni pristup zdravstvenoj zaštiti, koji uključuje i besplatne usluge za pacijente, često dovodi do nerealnih troškova i neučinkovitosti.

"Pacijent, kada dođe na pregled kod specijalista, bolnica koja je zaposlila tog specijalista, naplati od Zavoda osam konvertibilnih maraka. Muško šišanje skuplje je u svim dijelovima sada Federacije BiH nego pregled specijalista", ističe Marčinko.

Prevencija 

Marčinko je naglasio kako je važno da zakon o zdravstvenom osiguranju bude ažuriran i utemeljen na novim realnostima, u skladu s potrebama stanovništva i zdravstvenim trendovima.

"Moramo tu odgovornost pacijenata uvesti i u zakon o zdravstvenom osiguranju, odnosno u zakon o doprinosima."

U kontekstu prevencije, Marčinko je govorio o važnosti smanjenja rizika od bolesti koje nastaju uslijed nezdravih navika.

"Za određene rizike moramo izdvajati veća sredstva i te rizike moramo razraditi, kao što su pretilost, konzumiranje alkohola, duhana i narkotika."

Podsjetio je na praksu u uređenim zemljama, gdje se ljudi potiču na odvikavanje od poroka i odgovornije ponašanje prema vlastitom zdravlju.

Ažuriranje liste lijekova

Na pitanje jesu li u okviru Federalnog ministarstva zdravstva krenuli s izradom takvog prijedloga, Marčinko je istaknuo da se to nalazi u prijedlogu rada za ovu godinu.

"Imamo u svom prijedlogu rada za ovu godinu, nećemo stići upravo zbog manjka zaposlenih u Federalnom ministarstvu zdravstva, ali mislim da će nam pomoći kroz kredit Svjetske banke."

Objasnio je da je proces izrade novih zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti već u tijeku i da će u sljedećim mjesecima biti aktivno dovršen, uz pomoć stručnjaka Svjetske banke.

Marčinko je također odgovorio na pitanje o tome gdje novac prikupljen od trošarina na alkohol i duhan ide, napomenuvši da se taj novac koristi za pokrivanje vanjskog duga i socijalna davanja, dok se ne vraća izravno u zdravstveni sektor.

Kada je riječ o Federalnom fondu solidarnosti, Marčinko je otkrio da se trenutačno radi na ažuriranju liste lijekova, posebno za rijetke bolesti i karcinome.

"Za Fond solidarnosti već se radi, parcijalno je nešto završeno, i za rijetke bolesti i za listu lijekova koji se financiraju preko Federalnog fonda solidarnosti, aktivno se dovršava. Nadam se da će do kraja godine to već biti završeno."

Nespretna odluka 

Predstavnik inicijative "Glasaj za život" Sead Sefić objasnio je da su pacijenti kontaktirali njihovu udrugu jer su imali potrebu nabavljati lijekove u inozemstvu, a Fond solidarnosti ima zakonsku obvezu sufinanciranja tih troškova.

"Nama su se pacijenti javljali, posebno oni koji imaju potrebe nabavljati lijekove u inozemstvu, a sufinanciranje iz Fonda solidarnosti je zakonska odredba i praksa. Nažalost, Fond je suspendirao odluku o sufinanciranju nabave lijekova i refundiranju medicinskih usluga koje se ne pružaju u BiH, što znači da predviđenih 500.000 maraka nije bilo dovoljno za tu namjenu. Kao udruga pacijenata promptno smo reagirali, oslanjajući se na iskustvo koje imamo s liječenjem i nabavom lijekova, jer situacija ugrožava život pacijenata", kazao je Sefić.

Sefić ističe da je odluka Fonda bila nespretno formulirana i da je zbog toga došlo do zabune i burne reakcije udruge.

"Odluka Fonda je, po našem mišljenju, bila nespretno formulirana, te smo dobili dojam da se suspendira svaki vid liječenja, uključujući onkološke pacijente, zbog čega smo burno reagirali. Međutim, Fond i Zavod zdravstvenog osiguranja pojasnili su nam tumačenje, iako smatramo da planeri proračuna nisu u dovoljnoj mjeri uzeli u obzir povećanje broja pacijenata s ovakvim potrebama. Bez obzira na brigu koju udruge pružaju unutar BiH, ne možemo zanemariti ovu skupinu pacijenata", obrazložio je Sefić.

Nacionalni program 

Naglasio je da je povlačenje odluke i nastavak financiranja od ključnog značaja za pacijente i njihovu terapiju.

"Mi inzistiramo da se odluka povuče, da se obustavi suspenzija i nastavi financiranje, a retroaktivna isplata pacijentima koji su u potrebi bit će osigurana. Najteži bolesnici su na vijest o obustavi reagirali s velikim strahom jer nisu mogli nabaviti terapiju koja im je životno potrebna. Nitko nema pravo ljutiti se ni na pacijente ni na nas. Za iduću godinu potrebno je planirati rast broja pacijenata, posebno onkoloških, koji prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije rastu oko 30% godišnje, što je globalni trend", rekao je.

Sefić dodatno ističe da je najveći problem u sustavu prevencije i da bez odgovarajuće strategije država samo reagira umjesto da sprječava bolesti.

"Ključ problema nije u liječenju, već u prevenciji. Samo 1,4% sredstava za zdravstvo ide na prevenciju, edukaciju i unaprjeđenje sektora. Trenutno radimo na gašenju požara umjesto da sprječavamo bolest. Potreban je nacionalni program obavezne prevencije i screeninga, kao u razvijenim zemljama, gdje osobe starije od 50 godina moraju proći preventivne testove. Sredstva EU su dostupna, ali odgovornost vlasti – ministarstva zdravstva, ministarstva civilnih poslova i kantonalnih zavoda – jest da implementiraju konkretna rješenja. Dok se paradigma ne promijeni, reagiramo umjesto da sprječavamo bolest, a prevencija omogućuje uštedu i spašavanje života", zaključio je Sefić.

POVEZANO