Kućanstvo je mjesto gdje se osjećamo sigurno, no svakodnevne aktivnosti ipak mogu dovesti do manjih ili težih ozljeda. Poznavanje najčešćih ozljeda, načina njihove sanacije i preventivnih mjera ključno je za sigurnost cijele obitelji.
Mnoge kućne nezgode moguće je spriječiti pažnjom, pravilnim rukovanjem predmetima i korištenjem zaštitne opreme. U nastavku donosimo praktičan vodič za saniranje i prevenciju najčešćih ozljeda u kućanstvu, piše Ordinacija.hr.
Posjekotina je ozljeda nanesena oštrim predmetom, a može biti plića i dublja. Najčešće nastaju kod rukovanja oštrim predmetima poput noževa, škara ili stakla.
Kako sanirati:
Isperite ranu pod mlazom vode
Zaustavite krvarenje pritiskom na mjesto ozljede
Dezinficirajte i prekrijte sterilnom gazom
Ako rana obilno krvari ili je duboka, potražite liječničku pomoć
Kako prevenirati:
Pažljivo rukujte oštrim predmetima
Držite ih izvan dohvata djece
Još jedna česta i neugodna ozljeda su opekline koje nastaju u doticaju s vrućim predmetima na štednjaku ili pećnici, prskanjem vrućeg ulja prilikom pripremanja hrane, slučajnim izlijevanjem kipuće vode ili izlaganjem vrućoj pari.
Prema težini oštećenja tkiva, opekline dijelimo na nekoliko stupnjeva:
1. stupanj – najčešće je zahvaćen samo površinski sloj kože (epidermis)
2.a stupanj – zahvaćen je površinski sloj srednjeg sloja kože (dermisa)
2.b stupanj – zahvaćen je dublji sloj dermisa
3. stupanj – zahvaćeni su svi slojevi kože
4. stupanj – zahvaćene su duboke strukture (krvne žile, mišići, kosti).
Kako sanirati:
Opeklinu hladite 10-20 minuta pod mlazom vode temperature između 5°C i 25°C.
Ako se na koži pojave mjehurići, nemojte ih probijati
Na ranu nanosite kremu, gel ili pjenu koja hladi i hidrira
Opeklinu prekrijte gazom ili plastičnim povojem kako biste zaštitili osjetljivu kožu
Liječniku se obratite u slučaju:
Opekline 3. stupnja
Opečenosti velike površine kože
Ako je opečeno dijete mlađe od dvije godine života
Ako postoje znakovi infekcije rane
Kako prevenirati:
Koristite zaštitne rukavice
Držite djecu podalje od vrućih površina
Budite oprezni pri rukovanju vrućim tekućinama.
Padovi su čest uzrok ozljeda, ne samo vani nego i u kućnim uvjetima. Iako najčešće ostavljaju samo modrice, mogu izazvati ogrebotine ili razderotine. Nakon uobičajenih padova najčešće zaostane modrica (podljev krvi u tkivu), no može doći i do oštećenja površinskog sloja kože, odnosno ogrebotine ili razderotine.
Kako sanirati:
Manji udarci se tretiraju hladnim oblogom
Provjerite znakove prijeloma
U slučaju jake boli ili deformacije, odmah potražite liječničku pomoć
Kako prevenirati:
Ugradite ručke za kadu ili tuš kabinu kao pomoć za starije osobe
Koristite gumene prostirke protiv klizanja u kuhinji i kupaonici
Postavite rukohvat na stubište
Premjestite upotrebne predmete na mjesta koja su vam nadohvat ruke
Postavite noćno svjetlo na putu do kupaonice
Osigurajte nesmetan hod kroz prostorije
Sredstva za čišćenje, deterdženti, pesticidi i druge kemikalije mogu izazvati ozbiljne ozljede kože, očiju ili čak trovanje ako se unesu u organizam. Ove situacije zahtijevaju brzu i pravilnu reakciju.
Kako sanirati:
Kemikalije u dodiru s kožom – zahvaćeno područje temeljito isperite mlazom hladne ili mlake vode najmanje 15 minuta
Kemikalija u kontaktu s očima – isperite ih pod mlazom vode najmanje 15–20 minuta i uklonite kontaktne leće ako ih nosite.
U slučaju gutanja kemikalije – ne izazivajte povraćanje, jer to može pogoršati oštećenje jednjaka i želuca. Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Kako prevenirati:
Održavajte prostor prozračenim i pripremljenim za brzo ispiranje u slučaju nezgode
Sva kemijska sredstva čuvajte izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca
Koristite zaštitne rukavice i naočale pri radu s jakim kemikalijama
Pratite upute proizvođača i nemojte miješati različite kemikalije jer može doći do stvaranja otrovnih plinova.
Sredstva za čišćenje, deterdženti, pesticidi i druge kemikalije mogu izazvati ozbiljne ozljede kože, očiju ili čak trovanje ako se unesu u organizam. Foto: Shutterstock
Ubodi pčela, osa, stršljena ili pauka mogu izazvati lokalnu bol, crvenilo, otok i svrbež. Većina ovih uboda prolazi bez komplikacija, ali kod osoba koje su alergične može doći do ozbiljnih reakcija, uključujući otežano disanje, oticanje lica, usana ili jezika, pa i do anafilaktičkog šoka, što predstavlja hitno medicinsko stanje.
Kako sanirati:
Uklonite žaoku (ako je prisutna, primjerice kod pčelinjeg uboda) pomoću pincete ili grebanjem noktom, pazeći da ne istisnete dodatni otrov u kožu
Očistite mjesto uboda mlakom vodom kako biste smanjili rizik od infekcije
Hladni oblog ili led omotan u tkaninu stavite na mjesto uboda 10–15 minuta, što ublažava bol i smanjuje otok
Pratite reakciju organizma – lokalne reakcije su obično blage i prolaze unutar nekoliko sati.
Kada potražiti liječničku pomoć:
Otežano disanje ili gutanje
Oticanje lica, usana, jezika ili grla
Jaka slabost, vrtoglavica ili ubrzan rad srca
Simptomi anafilaksije
Kako prevenirati:
Izbjegavajte nagle pokrete oko pčela i osa
Budite oprezni pri radu u vrtu, kod pčelinjaka ili u prirodi gdje se nalaze insekti
Uklanjajte gnijezda osa ili stršljena na siguran način.
Nosite zaštitnu odjeću i obuću pri radu na otvorenom ili u područjima gdje ima insekata.
