Klimatske promjene utječu na porast respiratornih bolesti i alergija

Sve je više astme kod odraslih, a posebno su osjetljiva djeca. Između 10 i 35 posto mladih odraslih Europljana alergično je na pelud neke trave, a u Hrvatskoj godišnje od astme obolijeva oko 12.000 ljudi, istaknula je u razgovoru za Hinu pulmologinja iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac Jelena Ostojić. Izdvaja pritom klimatske promjene kao najvažniji ugrožavajući čimbenik za zdravlje cjelokupne svjetske populacije u 21. stoljeću.

Onečišćenje zraka, naglašava, neraskidivo je vezano uz klimatske promjene te uzrokuje u cijelome svijetu više bolesti nego što to zajedno uzrokuju onečišćenje vode, tla i štetni utjecaji na radnom mjestu, javlja Zimo.

Pritom nisu ugroženi samo najsiromašniji, nego i stanovnici visokorazvijenih zemalja, o čemu svjedoče ljetošnje nezapamćene vrućine, požari, poplave i grmljavinska nevremena koja su zahvatila i naše krajeve, upozorila je.

Udišemo pet puta prljaviji zrak od dopuštenoga

Osim što su klimatske promjene nastale naglo, jer se na našem prostoru pamte sasvim drugačije zime i ljeta, ali i proljeća i jeseni, zabrinjavajuće je kako i dalje brzo napreduju.

Dr. Ostojić ističe da temperaturni porast u svim dijelovima Europe nadmašuje svjetski prosjek, a vjerojatno će biti najizraženiji u zemljama Mediterana.

Iako se većina anketiranih građana nekoliko velikih europskih gradova nedavno izjasnila u korist hrabrijih mjera za očuvanje okoliša, primjerice uvođenja zabrane prometa osobnim vozilima jednom tjedno (22. rujna ove godine obilježava se World Car Free Day), mjere za očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka prespore su i nedostatne, naglašavaju stručnjaci.

Europsko respiratorno društvo upozorava stoga na dramatičnu razliku trenutno važećeg europskog standarda kvalitete zraka i onoga koje postavlja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U EU je dopuštena koncentracija lebdećih čestica 25 mikrograma po kubičnom metru (SZO dopušta samo pet mikrograma), a dopuštena koncentracija dušikovog dioksida je četiri puta veća od one koju propisuje SZO. Drugim riječima, udišemo zrak koji je četiri do pet puta prljaviji od dopuštenog.

Najosjetljiviji bolesnici s kroničnim bolestima dišnog sustava

Često se misli da će zagađenje i klimatske promjene nastupiti negdje u dalekoj budućnosti, no stručnjaci upozoravaju da one već danas utječu na svakoga.

Najosjetljiviji su pritom bolesnici s kroničnim bolestima dišnog sustava. Učestalost kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a) kontinuirano raste i danas je ta bolest koja se donedavno smatrala isključivo pušačkom, u trećini slučajeva utvrđena kod nepušača izloženih zagađenom zraku. KOPB je već odavno treći najčešći uzrok smrti u svijetu, a obolijeva svaki deseti stanovnik.

Promet motornim vozilima odgovoran je za 70 posto onečišćenja i 40 posto emisije stakleničkih plinova u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Zagađeni zrak danas rođene bebe udišu od prvih šetnji u kolicima, koja su u razini najveće koncentracije teških metala, kancerogena i ostalih sastavnica ispušnih automobilskih plinova, a isto vrijedi i za kućne ljubimce u gradovima. Rekreativno trčanje uz prometne gužve odavno nije preporučljivo.

Pelud u zraku uzrokuje jaču alergijsku reakciju

U posljednjih dvadesetak godina mijenja se peludni kalendar s ranijim početkom i duljim trajanjem cvatnje. Smanjenjem bioraznolikosti, usporedno s nestajanjem poljoprivrednih površina, povećavaju se neiskorištene površine s korovima, a pojavljuju se i novi izvori alergena otporni na nove klimatske uvjete.

Pelud u zagađenom zraku uzrokuje jaču alergijsku reakciju, ambrozija uz autoceste je jači alergen od one na poljima daleko od prometnica. Nevremena s poplavama kakva smo iskusili ljetos ostavljaju za sobom mjesecima povećanu izloženost plijesnima, čestim i snažnim alergenima, a vlaga se nerijetko zadržava u vlažnim jesenskim i zimskim mjesecima.

Jaki vjetrovi u prvim dvadesetak minuta preplavljuju zrak visokim koncentracijama raspršenih alergena, najčešće peludi i plijesni i zabilježen je veliki porast pregleda u hitnim službama djece i odraslih. Štoviše, bolesnici koji su dotad imali samo alergijski rinitis (upalu nosa), mogu iskusiti prvi, ponekad i težak, napad astme, upozorava Ostojić.

Porast globalne temperature mijenja peludni kalendar

O promjenama peludnog kalendara slična su stajališta i meteorološke struke. Voditeljica Odjel za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a Lidija Srnec upozorava da će s porastom globalne temperature zraka peludna sezona pojedine vrste započeti ranije i trajati dulje.

Ranija istraživanja u kojima je Srnec sudjelovala pokazala su da je broj peludnih zrnaca ovisan o dnevnim temperaturama zraka, kada su one više, broj peludnih zrnaca je veći. U usporedbi godišnjih koncentracija ambrozije u razdoblju od 2002. do 2005., pokazalo se da je u najsušnijoj i najtoplijoj godini, 2003., zabilježen i najveći broj peludnih zrnaca. Te je godine sezona polinacije peludi ambrozije započela najranije, i to već 28. lipnja, a trajala do 20. listopada.

Projekcije za populaciju osjetljivu na pelud ambrozije u Hrvatskoj pokazuju da će sredinom 21. stoljeća 25 do 30 posto stanovništva kontinentalne Hrvatske patiti od osjetljivosti na ambroziju, dok je u razdoblju od 1986.do 2005. taj udio iznosio 20-25 posto. Također se očekuje da će povećane koncentracije biti prisutne već od srpnja pa sve do listopada.

Opterećenje za zdravstveni sustav

Ovi rezultati ukazuju kako će zdravstveni sustav zbog povećanja koncentracija ambrozije u zraku, ali i većeg postotka osjetljive populacije, biti dodatno opterećen. Jedno od rješenja je održavanje travnjaka, i područja na kojima raste ambrozija. Time se smanjuje rizik izlaganja ljudi ovom vrlo jakom alergenu.

Drugi način je prilagodba životnih navika u vidu planiranja godišnjeg odmora, npr. u razdoblju kad ambrozija ima maksimalne koncentracije, odlaskom na lokacije na kojima taj korov nije prisutan.

Ostojić pak smatra da dugoročno rješenje problema nije u iskorjenjivanju biljnih vrsta, već u zaustavljanju zagađenja i klimatskih promjena.

Rješenje za klimatske promjene, kaže, nisu klimatizacijski uređaji. Poziva da se energično i pod cijenu manje udobnosti bira zdrave načine transporta, organiziraju pješačke zone, prehrana iz lokalnih i održivih izvora, da se čuvaju stabla i parkovi te izbjegava kupovanje plastike.