Mostar: Povećan broj respiratornih infekcija

U Mostaru je povećan broj pacijenta s respiratornim infekcijama u ambulantama, osobito djece, rečeno je iz Doma zdravlja Mostar za Bljesak.info.

Većinom se, kako su rekli, radi o virusnim infekcijama gripi ili običnoj prehladi koji se liječe simptomatski.

Međutim ima i bakterijskih upala grla, upala pluća, sinusitisa koji zahtijevaju antibiotsko liječenje.

''Preporuka je da osobe s povišenom temperaturom snižavaju temperaturu, dobro se hidriraju, uzimaju vitaminsku prehranu, a liječniku se jave ukoliko ne mogu spustiti temperaturu, ukoliko bolest traje duže od 5 dana ili se jave neke dodatne tegobe poput gnojnog ili krvavog iskašljaja'', naveli su iz Doma zdravlja Mostar.

Pojačan oprez je potreban kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti i male djece, dodali su.

Uzročnici prehlade

Običnu prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je u male djece osobito važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Prehladu mogu ljeti uzrokovati i enterovirusi.

Epidemiologija

Ova najučestalija bolest čovjeka proširena je u cijelome svijetu, stalno se pojavljuje i zahvaća sve dobne skupine. Susreće se tijekom cijele godine, ali je češća zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija. Unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima, u kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tijekom čovjekova života, piše PlivaZdravlje.

Liječenje

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature). Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Sprječavanje

Zbog posvemašnje izloženosti i vrlo lakog prijenosa virusa, prehladu, u pravilu, nije moguće spriječiti. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Nije dokazana ni učinkovitost vitamina C u sprječavanju ili liječenju obične prehlade.

Virus gripe i način prijenosa infekcije

Virus gripe na svojoj površini ima proteine H i proteine N (od naziva proteina hemaglutinina i proteina neuraminidaza) pomoću kojih virus ulazi u stanicu domaćina, preuzima kontrolu nad njom i umnožava se. Tri su tipa virusa gripe – tip A, B i C. Nadalje, prema podvrstama samih proteina H i N razlikujemo daljnje podtipove virusa. Uzročnik bolesti kod ljudi najčešće je virus tipa A/podtip H1N1, te H3N2, ili pak B tip, dok je C zbog svoje blage kliničke slike manje važan.

Jedna od značajki virusa gripe je njegova sposobnost mutacije, tj. stalnog mijenjanja. Time nastaju sojevi koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu u našem organizmu pri prethodnom kontaktu. To je razlog zašto od gripe možemo ponovo oboljeti, tj. zašto nemamo trajnu imunost, kao i razlog potrebe za cijepljenjem svake godine. Ujedno je ta značajka virusa jedan od razloga velike učestalosti same bolesti.

Drugi razlog je način prijenosa. Prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima je virus gripe dospio nakon kihanja ili kašljanja oboljelih (a gdje virus može preživjeti i do sat vremena), ali i direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, kao i preko zaraženih predmeta (primjerice, kvaka ili rukohvat). Izvor virusa je dakle bolesnik koji je zarazan već jedan dan prije nego se pojave simptomi bolesti, te ostaje zarazan idućih 5-7 dana od pojave simptoma. Sve to doprinosi lakom i brzom širenju virusa i bolesti među ljudima, a i donekle objašnjava epidemiološku pojavnost gripe zimi, kada ljudi učestalije borave u zatvorenim prostorima.

Razvoj bolesti i simptomi

Kada virus dospije u dišni sustav on oštećuje sluznicu, što je uzrok lokalnih simptoma, no tipično za gripu je pojavnost burnih, općih simptoma. Vrijeme od kontakta s virusom do pojave simptoma bolesti (vrijeme inkubacije) je kratko i traje do 3 dana, nakon čega bolest počinje naglo, vrlo izraženim općim simptomima. To su visoka tjelesna temperatura, glavobolja, opće loše osjećanje, klonulost, bolovi u mišićima, drhtavice, ne tako rijetko mučnina ili povraćanje (češće kod djece). Tek nakon ovih općih, odgođeno se javljaju respiratorni simptomi: suhi kašalj, grlobolja, sekrecija iz nosa i konjunktivitis, piše Plivazdravlje.

Upravo je ovo ključ razlikovanja prema prehladi koju ne treba zamijeniti za gripu. Naime, prehladu, koju ne uzrokuje virus gripe i time nije ista bolest, karakteriziraju više izraženi simptomi dišnog sustava od samog početka, a manje opći. Njihovo razlikovanje je važno jer prehlada je značajno blaža i prolazi uglavnom bez komplikacija ili se veže uz vrlo blage komplikacije poput upale sinusa i upale unutarnjeg uha. Gripa u većini slučajeva također prolazi spontano kroz 7-10 dana uz povlačenje općih simptoma, no neki kao umor ili kašalj mogu zaostati nekoliko tjedana.

Premda je gripa bolest koja u većini slučajeva prolazi spontano, ipak je to ozbiljno stanje koje svake godine uzrokuje pola milijuna smrti u svijetu, a 3-5 milijuna oboljelih ima kompliciran i teži tijek bolesti. Komplikacije koje se javljaju vezane uz gripu češće su u starijih i djece, kao i u osoba narušenog imunosnog odgovora, te kod kroničnih bolesnika. Najčešće su vezane uz dišni sustav u vidu bronhitisa ili upale pluća uzrokovane samim virusom ili sekundarno bakterijskim uzročnikom. Osim dišnog sustava komplikacije mogu zahvatiti središnji živčani sustav te dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija kao što je upala mozga. Komplikacije često podrazumijevaju i pogoršanje od prije postojećih kroničnih bolesti.

Liječenje – kada otići liječniku?

Imajući na umu tijek bolesti i njenu spontanu regresiju, kod pojave prvih simptoma i sumnje na gripu ne treba žuriti liječniku. Potrebna je oblina hidracija, zbog visoke temperature potreban je dodatni unos tekućine, te uzimati lijekove protiv visoke temperature. Tu bi prednost trebali imati lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena u odnosu na pripravke s acetilsalicilnom kiselinom. Kako je uzročnik bolesti virus nije opravdano uzimati antibiotike za liječenje gripe.