Starenje sa sobom nosi brojna iznenađenja, od čudnih zvukova u zglobovima do mamurluka nakon samo jedne čaše vina.
Ipak, malo što je toliko frustrirajuće kao osjećaj da naš probavni sustav gubi volju za obavljanjem svog osnovnog zadatka - probavljanjem hrane.
Probavni problemi mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, no s godinama postaju sve učestaliji.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, najčešći simptomi uključuju žgaravicu, nadutost, bolove u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva. Utvrđivanje uzroka često je složeno i proizlazi iz kombinacije starenja i životnih navika.
S godinama živci i mišići u probavnom sustavu mogu početi slabiti, što dovodi do promjena u funkcioniranju probavnih organa. Proces probave se usporava, a komunikacija između organa postaje manje učinkovita.
Primjerice, pokreti jednjaka i mišića za gutanje mogu postati manje koordinirani, što povećava rizik od refluksa, odnosno vraćanja želučanog sadržaja. Usporeno pražnjenje želuca može uzrokovati da hrana u njemu ostaje duže, što dovodi do probavnih smetnji.
"Želučana sluznica s godinama se također može stanjiti, zbog čega postajete osjetljiviji na oštećenja želuca, primjerice upale", rekla je za HuffPost dr. Sara Attalla, gastroenterologinja u Inspira Healthu.
Smanjena proizvodnja prostaglandina, tvari slične hormonu, slabi zaštitnu sluznicu želuca, povećavajući sklonost gastritisu i čirevima.
Probavni put se nastavlja u tankom crijevu. "Usporena pokretljivost na tom dijelu može dovesti do prekomjernog rasta bakterija, što uzrokuje nadutost i proljev", pojasnila je dr. Sunana Sohi, gastroenterologinja iz Louisvillea.
Ako se usporavanje nastavi u debelom crijevu, mogu se javiti zatvor i divertikuloza - stanje u kojem se na stijenci crijeva stvaraju mala izbočenja koja mogu dovesti do upale i krvarenja.
Dodatan problem predstavljaju kronične bolesti koje su češće u starijoj dobi, poput artritisa te kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti. One često ograničavaju kretanje, što dodatno pogoršava pokretljivost crijeva.
"Ako se vi ne krećete, ne kreću se ni vaša crijeva", ističe dr. Pritesh Mutha s Medicinskog fakulteta McGovern. Lijekovi koji se koriste za liječenje tih stanja, osobito nesteroidni protuupalni lijekovi poput aspirina i ibuprofena, također mogu uzrokovati nuspojave poput mučnine, zatvora, proljeva, bolova u trbuhu, pa čak i čireva.
Iako situacija može djelovati zabrinjavajuće, stručnjaci naglašavaju da postoje načini za ublažavanje probavnih tegoba povezanih sa starenjem.
Dobra probava počinje u ustima. "Enzimi u slini pomažu u razgradnji škroba i masti već u ustima, smanjujući tako opterećenje za ostatak probavnog sustava", rekao je Mutha. On dodaje kako alkalni pH sline pomaže neutralizirati kiselinu kod refluksa. Rezanje hrane na manje komade i žvakanje svakog zalogaja 15 do 20 puta može olakšati gutanje.
"Lučenje sline s godinama se obično smanjuje, što može otežati žvakanje i gutanje", rekla je Sohi. Problem suhih usta dvostruko je češći kod ljudi koji svakodnevno uzimaju jedan ili više lijekova. Pomoći može redovito pijenje vode između zalogaja ili korištenje zamjena za slinu koje se mogu kupiti bez recepta.
Najbolji način za optimizaciju probave je prehrana s što više biljnih namirnica i što manje prerađene hrane. "Prehrana bogata prerađenom hranom može promijeniti crijevni mikrobiom i dovesti do disbioze", objasnila je Sohi, misleći na neravnotežu crijevnih bakterija.
Biljna prehrana također je najbolji način za povećanje unosa vlakana, ključnih za redovitu i urednu stolicu. "Vlakna i topiva i netopiva daju stolici volumen", pojasnio je Mutha.
"Unos tekućine ključan je za izbjegavanje zatvora", rekao je Mutha, osobito ako povećavate unos vlakana. Preporučuje se dnevno popiti otprilike trećinu svoje tjelesne težine izražene u funtama, ali u uncama tekućine. Primjerice, osoba teška 68 kilograma trebala bi popiti oko 1.5 litru vode dnevno.
"Vježbanje potiče pokretljivost probavnog sustava i može biti vrlo korisno za probavu", rekla je Sohi. "Ležanje na kauču nakon jela jedna je od najgorih stvari koje možete učiniti jer ne samo da ne pomaže pokretljivosti, nego može potaknuti i povrat želučane kiseline."
Mutha preporučuje šetnju od petnaestak minuta nakon obroka kako bi se potaknulo pražnjenje želuca.
Kvalitetan san, od sedam do devet sati noću, ključan je za oporavak tijela. "Spavanje je mehanizam kojim se tijelo liječi, stoga manjak kvalitetnog sna može negativno utjecati na crijevnu barijeru i imunitet", rekao je Mutha.
Smatra se da nedostatak sna dovodi do mikroskopskih upala u crijevima koje mogu uzrokovati probavne simptome.
"Apsolutno svaki lijek ima nuspojave na probavni sustav, čak i oni koji se propisuju za liječenje probavnih bolesti", upozorio je Mutha. "Pobrinite se da lijekove uzimate točno prema uputama kako biste smanjili rizik od nuspojava.
" Primjerice, nesteroidne protuupalne lijekove nikada ne treba uzimati na prazan želudac, a lijekove protiv želučane kiseline 30 minuta prije doručka. Ako se nuspojave ipak pojave, obratite se svom liječniku.
Čak i ako ste uvjereni da su vaše probavne smetnje posljedica starenja ili stila života, "važno je ne donositi vlastite zaključke" i "ipak obavijestiti liječnika o svojim simptomima jer ponekad uzrok može biti ozbiljniji", savjetuje dr. Neena Mohan s Medicinskog fakulteta Lewis Katz.
Ako uz stalne promjene u pražnjenju crijeva imate i poteškoće s gutanjem, bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, neobjašnjiv gubitak težine ili primijetite krv u stolici, vrijeme je za posjet gastroenterologu, piše HuffPost.
"Ovisno o problemu, liječnik može započeti s krvnim pretragama i propisivanjem lijekova ili napraviti daljnje pretrage poput endoskopije ili kolonoskopije", zaključila je Attalla.