Svi se s vremena na vrijeme brinemo za svoje zdravlje. Međutim, kod nekih ljudi ta briga postaje stalna i neprestano ih opterećuje, čak i kada nema dokaza da su bolesni. Riječ je o poremećaju tjeskobe zbog bolesti, poznatom i pod starijim nazivom hipohondrija ili hipohondrijaza.
Osobe koje pate od ovog poremećaja, kako ističu stručnjaci iz Cleveland Clinic, uvjerene su da imaju ozbiljnu bolest ili da su pod velikim rizikom da se razbole. Često pogrešno tumače uobičajene tjelesne procese, poput ubrzanog rada srca ili znojenja, kao znak teške bolesti.
Za zdravstvene stručnjake ti strahovi mogu izgledati neutemeljeni jer ne postoje medicinski nalazi koji bi ih potvrdili. No, za oboljele su ti strahovi itekako stvarni i ne mogu ih jednostavno isključiti.
Čak i nakon urednih nalaza i pregleda, osobe s ovim poremećajem često ne mogu prestati misliti na mogućnost da su ozbiljno bolesne. Takva opsesivna zabrinutost može ozbiljno narušiti njihove odnose, radni život i opću kvalitetu života.
Poremećaj tjeskobe zbog bolesti obično se očituje u dva oblika:
Poremećaj tjeskobe zbog bolesti vrlo je rijedak te pogađa otprilike 0,1% ljudi, a najčešće se pojavljuje u ranoj odrasloj dobi.
Osnovni simptom je stalna, ali neutemeljena zabrinutost za zdravlje. Vrsta bolesti o kojoj se osoba brine često se mijenja.
Najčešći znakovi uključuju:
Točan uzrok nije poznat, no stručnjaci navode nekoliko rizičnih čimbenika:
Neprestana briga za zdravlje može ozbiljno utjecati na psihičko i fizičko stanje te na odnose s drugima. Osobe se mogu suočiti s:
Ako imate misli o samoozljeđivanju, odmah potražite pomoć stručnjaka.
Dijagnoza se postavlja na temelju kriterija iz DSM-5 (dijagnostički priručnik Američke psihijatrijske asocijacije), a koji uključuju:
Najbolje rezultate, smatraju stručnjaci, daje kombinacija liječenja i psihološke podrške. Cilj je smanjiti simptome i poboljšati kvalitetu života. Mogućnosti uključuju:
Poremećaj je kroničan i simptomi se mogu povremeno smanjivati, a zatim ponovno pojavljivati. No, uz odgovarajuću podršku i terapiju, moguće je naučiti držati simptome pod kontrolom.
Nažalost, brojni stručnjaci smatraju kako ne postoji poznat način prevencije. Međutim, rana pomoć stručnjaka te podrška obitelji i prijatelja mogu ublažiti simptome i pomoći u boljem nošenju s poremećajem.
Razgovarajte sa svojim liječnikom ako vi ili vaši bližnji primijetite znakove pretjerane zdravstvene tjeskobe. Posebno je važno potražiti pomoć ako se pojave simptomi depresije, intenzivne anksioznosti ili suicidalne misli.
Na prvi pogled djeluju slično, no poremećaj tjeskobe zbog bolesti i somatski simptomatski poremećaj nisu ista stvar. Oba poremećaja uključuju pretjeranu zabrinutost za zdravlje, no ključna je razlika:
Briga za zdravlje normalna je i potrebna. No, kada ona postane opsesivna i otežava svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć. Poremećaj tjeskobe zbog bolesti izazovan je, ali uz terapiju i podršku moguće je ponovno pronaći ravnotežu i kvalitetu života.
