Mjesec darivanja organa i zahvalnosti donorima prilika je za podsjećanje da se darivanjem organa spašavaju životi te da je važno o darivanju razgovarati s članovima obitelji, kako u trenucima boli zbog gubitka voljene osobe ne bi osporavali volju potpisnika donorske kartice.

Predsjednica Donorske mreže u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Halima Resić, kazala je u razgovoru za Fenu da je suština priče o važnosti doniranja pronaći potencijalne donore, odnosno potaknuti obitelji da daju suglasnost za darivanje organa nakon smrti svoga člana. Objašnjava da obitelji često odbijaju dati suglasnost, bez obzira na želju preminule osobe, čak i kada je za života potpisala donorsku karticu.

''Donorska kartica nije zakonska obveza. Bez obzira na to što je netko za života poželio darovati organe nakon smrti, njegova se obitelj mora pitati za suglasnost. Uvijek pitamo obitelj, jer ona daje pristanak za darivanje organa svoga preminulog člana'', kazala je Resić. Dodala je da su dosad bili u kontaktu s brojnim obiteljima potencijalnih donora te da su deseci potpisnika donorskih kartica postali stvarni donori upravo zato što su njihovi roditelji poštovali njihovu volju.

''U Tešnju je prije dvije godine jedna obitelj tražila da održimo tribinu u znak zahvalnosti osobama koje su, nažalost, izgubile život, a čiji su organi transplantirani'', istaknula je profesorica.

Prisjetila se i 2006. godine, kada je obavljena prva kadaverična transplantacija u Bosni i Hercegovini. Dogodilo se to u Banjoj Luci, a donor je bila osoba koja je za darivanje organa čula putem medija. Roditelji te osobe sami su zatražili da liječnici transplantiraju organe njihova preminulog djeteta.

''Ne postoje nikakve prepreke, samo moramo više govoriti o donorstvu kako bi obitelji češće davale suglasnost'', naglasila je.

Profesorica Resić podsjeća da Bosna i Hercegovina ima renalni registar i podatke o broju transplantiranih pacijenata, u koji je uključeno 30 dijaliznih centara. Žive rodbinske transplantacije češće su od kadaveričnih (od donora s potvrđenom moždanom smrću). Najviše transplantacija zabilježeno je 2018. godine zahvaljujući naporima Kantonalne bolnice Zenica koja je tada otkrila najveći broj donora, dok ih je 2024. bilo šest. Ove je godine, nažalost, zabilježen samo jedan donor, zbog čega je promocija donorstva iznimno važna.

Halima Resić, stručnjakinja iz područja nefrologije, akademkinja i emerita, prije svega je humanistica koja je život posvetila aktivizmu za boljitak pacijenata. U Donorskoj mreži BiH djeluje od njezina osnutka 2002. godine, a za cjeloživotno profesionalno zalaganje, humanost i trud nedavno su joj zahvalili i članovi Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH – priznanjem s velikim ''Hvala''. Profesorica Resić tijekom karijere primila je brojna priznanja, ali zahvalnost pacijenata za nju je bila posebno emotivna. ''To mi je novi motiv i inspiracija da nastavimo dalje, jer mi smo našim pacijentima najveća nada'', kazala je.

Predsjednica Donorske mreže BiH zahvalila je, u ime organizacije, Ministarstvu civilnih poslova BiH na podršci njihovu radu, naglasivši da bez potpore institucija sustava nema ni razvoja donorstva.

''Našu plemenitu i humanu misiju koju provodimo već dva desetljeća ne bismo mogli nastaviti da se Ministarstvo civilnih poslova nije uključilo i da zajedno ne promičemo donorstvo. Bosna i Hercegovina, nažalost, ima potencijalne donore koji se ne prepoznaju u našim odjelima intenzivne njege, a upravo će promocija donorstva tome mnogo pomoći'', kazala je Resić. Istaknula je da sve rade iz ljubavi i entuzijazma, kako bi pomogli bolesnim sugrađanima kojima transplantirani organ znači nadu i život, baš kao što je i Donorskoj mreži podrška Ministarstva značila nadu i život. Dodala je i da promociju donorstva podržava i Ministarstvo zdravstva Federacije BiH.

Ministarstvo civilnih poslova BiH i Donorska mreža BiH organizirali su početkom listopada konferenciju o važnosti darivanja organa u Bosni i Hercegovini s ciljem jačanja svijesti i razvoja transplantacijske medicine u zemlji.

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak tom je prilikom istaknula kako se Bosna i Hercegovina mora približiti mreži Eurotransplant, a najveći izazov na tom putu ostaje manjak kadaveričnih transplantacija, odnosno donora. Uzrok tome je, prije svega, nedovoljno razvijena svijest javnosti o značaju darivanja organa te nedovoljno razvijena mreža bolničkih transplant-koordinatora.

''Zadatak svih nas je razbijati predrasude i mitove, graditi povjerenje i nadu. Darivanje organa nije protiv života, nije prijetnja životu, nije oduzimanje života – darivanje organa znači spašavanje života'', kazala je Bošnjak. Dodala je kako su u 2024. godini zabilježeni određeni uspjesi, ne samo u administrativnom smislu, nego i u povećanju broja transplantacija.

Povodom Europskog dana darivanja organa (14. listopada), Donorska mreža BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH predstavili su donorsku karticu novog vizualnog identiteta u okviru kampanje ''Budi donor, daruj nadu, daruj život''. Kampanja je ujedno i poziv građanima na potpisivanje donorske kartice, čime se iskazuje solidarnost, humanost i dobročinstvo.

Donorska mreža BiH neprofitna je organizacija čiji je glavni cilj edukacija stanovništva o važnosti darivanja organa i tkiva u svrhu liječenja presađivanjem.