Jeste li ikad čuli za efekt rođendana? Poznata i kao rođendanski blues, ova pojava je odavno registrirana, ali ne i u potpunosti objašnjena.
Riječ je o sljedećem fenomenu, zamijećenom u studijama opće populacije u Engleskoj, Walesu, Švicarskoj, Ukrajini i Sjedinjenim Američkim Državama – vjerojatnost smrti pojedinca povećava se na njegov rođendan ili blizu njega.
Među objašnjenjima – koja ne uključuju paranormalnu dimenziju – su sljedeća: povećana konzumacija alkohola na rođendan, psihološki stres vezan uz proslavu, povećani rizik od samoubojstva na taj dan, terminalno bolesni pacijenti koji pokušavaju izdržati do važnog datuma…
Neki pak vjeruju da se radi o statističkoj pogrešci, odnosno rezultatu anomalija u izvješćivanju, no učinak rođendana također je viđen u studijama koje kontroliraju poznate anomalije izvješćivanja. Kako bilo, povijest bilježi mnoge ovakve primjere, a mi smo za vas sastavili listu čuvenih osoba koje si uzdahnule na vlastiti rođendan!
Engleski bard William Shakespeare, možda najveći dramatičar svih vremena, rođen je 23. travnja 1564. godine u gradiću Stratford-upon-Avonu. Na istome mjestu i na isti datum, pedeset dvije godine kasnije, autor “Hamleta”, “Macbetha”, “Kralja Leara” i “Romea i Julije” je i umro.
Taj 23. travnja, dan kad je svijet napustio i španjolski pisac Miguel de Cervantes, UNESCO je 1995. godine proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava.
Nije poznato od čega je čuveni pjesnik umro. Mjesec dana ranije, sastavio je oporuku, u kojoj napominje da je "savršeno dobrog zdravlja". Prema nekim izvorima, obolio je od groznice nakon osobito žestoke pijanke s kolegama Michaelom Draytonom i Benom Jonsonom.
Pokopan je u Crkvi Svetoga trojstva u rodnom gradu, u kojoj je i kršten. Epitaf na Shakespeareovom grobu sastoji se od kletve na one koji bi se drznuli pomicati njegove kosti s tog mjesta. Za sobom je ostavio neutješnu suprugu Anne Hathaway i dvije kćeri.
U samo trideset sedam godina, koliko je koračao našim planetom, talijanski slikar i graditelj Rafael stvorio je neshvatljivo bogat umjetnički opus. Pravim imenom Raffaello Santi, remek-djela je počeo nizati već kao dječak, da bi u mladenačkoj dobi postao dvorskim slikarom pape Julija II.
U njegovoj službi, otprilike u doba kad je Michelangelo oslikavao Sikstinsku kapelu, slikao je čudesno lijepe freske na zidovima Vatikanske palače. Podjednako impresivna su djela koja je stvorio u službi pape Leona X.
Najreprezentativniji slikar renesanse, tvorac "Vjenčanja djevice", "Atenske škole", "Svetih razgovora", "Skidanja s križa" i "Sikstinske Madone", umro je 6. travnja 1483. u Rimu, na svoj rođendan – navodno zbog neliječene groznice.
Pokopan je u znamenitom Panteonu, nekadašnjem rimskom hramu preuređenom u katoličku crkvenu građevinu.
Jedna od najblistavijih zvijezda koje su ikad zasjale na holivudskom nebu, švedska glumica Ingrid Bergman, umrla je 29. kolovoza 1982. u Londonu, na svoj šezdeset sedmi rođendan. Toga sparnog jutra, izgubila je bitku s rakom dojke koju je, hrabro i u tišini, vodila dugih osam godina.
Glumica eterične ljepote i snažne scenske prisutnosti briljirala je u filmovima "Intermezzo", "Stromboli" i "Ozloglašena", a u povijest se upisala kao jedna od samo četiri glumice koje su osvojile po tri "Oscara" (za uloge u "Plinskom svjetlu", "Anastaziji" i "Umorstvu u Orijent Ekspresu").
Glumačka kreacija po kojoj je najviše pamtimo ipak je ona u "Casablanci", remek-djelu Michaela Curtiza iz 1942. Zanimljivo je da je filmska magija s partnerom Humphreyem Bogartom bila isključivo plod glumačkog umijeća, a ne i zbiljske privlačnosti.
U stvarnosti, nisu podnosili jedno drugo, a ona mu se rugala zbog cipela s potpeticom koje je morao nositi kako bi je poljubio.
Posljednju ulogu u životu odigrala je u švedskoj drami simbolična naslova, "Jesenjoj sonati". Kremirana je u Londonu, nakon čega je njen prah prenesen u Švedsku. Dio je rasut u more, a dio zakopan pored glumičinih roditelja na groblju Norra Begravningsplatsen u Stockholmu.
