Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izazvao je reakcije u Norveškoj izjavom kako bi Sjedinjenim Američkim Državama Svalbard bio strateški korisniji od Grenlanda. Norveško Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je istaknuvši kako je Svalbard dio Norveške te kako se geografski i politički ne može uspoređivati s Grenlandom.
Unatoč tome, Svalbard ima izniman strateški značaj za cijeli svijet. Na tom arktičkom arhipelagu nalazi se takozvani "trezor Sudnjeg dana", u kojem se čuva i dio genetičkog blaga Bosne i Hercegovine.
Svalbard je arktički arhipelag smješten na pola puta između sjeverne Norveške i Sjevernog pola, poznat po ekstremnim klimatskim uvjetima i trajno smrznutom tlu.
Iako se nalazi duboko u Arktiku, područje oko Svalbarda ima blaže uvjete u odnosu na druga područja iste geografske širine zahvaljujući Sjevernoatlantskoj struji, ogranku Golfske struje, zbog koje more oko arhipelaga ostaje znatno manje zaleđeno i povremeno plovno.
Posebnost Svalbarda povezana je i sa Svalbardskim sporazumom iz 1920. godine, kojim je Norveška dobila puni suverenitet nad arhipelagom, uz jasno definirana prava svih država potpisnica na obavljanje gospodarskih aktivnosti pod jednakim uvjetima. Sporazum predviđa i demilitarizaciju arhipelaga, zbog čega se Svalbard često nalazi u središtu međunarodnih i geopolitičkih rasprava, osobito u kontekstu Arktika kao strateškog prostora.
Osim geopolitičkog značenja, Svalbard je dom jedne od najvažnijih institucija za budućnost čovječanstva – Svalbardskog globalnog skladišta sjemena, poznatog kao "trezor Sudnjeg dana".
Objekt je smješten duboko u arktičkoj stijeni i služi kao globalna pričuvna arhiva genetičkih resursa biljaka iz cijelog svijeta. Njegova je svrha očuvanje sjemena u slučaju ratova, klimatskih promjena, prirodnih katastrofa ili nestanka nacionalnih i regionalnih banaka gena.
Ključna prednost Svalbarda kao lokacije za ovu instituciju jest prirodna hladnoća i stabilnost arktičkog permafrosta, što omogućuje dugoročno skladištenje sjemena na temperaturi od minus 18 do minus 20 stupnjeva Celzija uz minimalne energetske potrebe. Norveška financira i održava infrastrukturu skladišta, dok u međunarodnom upravljanju i potpori sudjeluju brojne države i znanstvene institucije, uključujući Global Crop Trust.
Među državama koje su povjerile dio svojega genetičkog blaga ovom arktičkom trezoru nalazi se i Bosna i Hercegovina. Nedavno su uzorci sjemena tradicionalnih i autohtonih biljnih kultura iz Bosne i Hercegovine poslani na čuvanje u Svalbard.
Riječ je o pšenici, ječmu, zobi, kukuruzu, grahu, rajčici, paprici, tikvi, suncokretu, sirku i drugim kulturama, ali isključivo autohtonim i tradicionalnim sortama karakterističnim za bosanskohercegovačka područja, a ne o introduciranim ili industrijskim sortama.
Ovaj proces rezultat je dugogodišnjeg rada znanstvenika s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, uz potporu Vlade Norveške i Nordijske banke gena. Aktivnosti na formiranju domaće banke gena započele su prije više od dva desetljeća s ciljem očuvanja genetičke raznolikosti i zaštite domaćih kultivara od nestanka.
U Svalbardskom globalnom skladištu sjemena danas se čuvaju milijuni uzoraka sjemena najvažnijih poljoprivrednih kultura iz cijelog svijeta, od pšenice, riže, kukuruza i ječma do graha, leće, povrća i uljarica poput suncokreta, pri čemu je poseban naglasak stavljen na očuvanje autohtonih i tradicionalnih sorti s iznimnom genetičkom vrijednošću za budućnost globalne poljoprivrede, piše N1.
