Dijete već u dobi od devet godina postaje potencijalnom žrtvom nekog od oblika internet nasilja

Djeca sve ranije postaju dio virtualne umreženosti, a istraživanja koja su rađena na području BiH i zemalja regije navode da dijete već u dobi od devet godina postaje potencijalnom žrtvom nekog od oblika internet nasilja. Kako zaštititi najmlađe?

Internetsko nasilje specifično je po tome što može trajati 24 sata, a djetetova sigurna okolina, poput vlastitog doma, postaje nesigurno mjesto za život. Time internetsko nasilje, prema riječima psihologa, postaje mnogo teži oblik nasilja od bilo kojeg drugog, pa i onog fizičkog.

„Imamo sve veći broj pojedinaca, i djece i adolescenata, koji nam se javljaju jer su upravo neki oblici internet nasilja bili okidači njihovih trenutnih psiholoških poteškoća. Te se poteškoće najčešće identificiraju u promjenama dječjeg ponašanja. U prvom redu javlja se povlačenje djeteta, izoliranost, usamljenost, izbjegavanje kontakata“, objašnjava Ivona Čarapina, psihologinja i docentica na Sveučilištu u Mostaru, prenosi federalna.ba.

Kada je riječ o prijetnji i kleveti, zakonski okvir u BiH je poprilično uređen. Ipak, uvrede koje, također, spadaju u jedan od oblika internetskog nasilja, prema riječima profesora medijskog prava na Sveučilištu u Mostaru Ilije Muse, nemaju dovoljno uređen zakonski okvir sankcioniranja - jer Federacija BiH internetsku platformu ne svrstava u javni prostor.

„Tu imamo najveći problem jer reguliranjem interneta, odnosno, društvenih mreža i ostalih komunikacijskih kanala javnim prostorom bi se postigao cilj da se tu mogu poduzeti mjere, čime bi se zaštitili najprije maloljetnici. Određeni video i foto materijali dugo ostaju na mrežama, a rijetko se događa da djeca prijavljuju takve događaje“, ističe Musa.

Manjkavost svijesti o važnosti ove tematike nije samo među djecom. Roditeljsko neznanje i neupućenost u dječji virtualni svijet ostavlja teške posljedica na djetetovo psihičko stanje. Stoga edukacije u različitim udrugama pomažu u osvještavanju ovog globalnog problema.

„Veoma je važno da ne otkrivaju nikakve svoje osobne podatke na društvenim mrežama, ali isto tako da ne šalju eksplicitne sadržaje svojim prijateljima“, upozorava Alma Kajtaz, članica Udruženja Novi put.

„Svjedoci smo različitog neprimjerenog oblika ponašanja odraslih na društvenim mrežama. To i djeca vide i usvajaju kao obrazac ponašanja“, naglašava Mirjana Laganin, glasnogovornica Udruge roditelja Naša djeca.

Snaga pisane riječi ostat će i dalje na ramenima djece koja svakodnevno proživljavaju traume i uvrede nekih anonimnih osoba i sve tako dok svijest o rješavanju ovog problema ne postane dio zanimanja - kako zakona tako i samog roditeljskog odgoja.

Uz sve ovo treba znati da je svima koji rade neko zlostavljanje ili nasilje putem interneta također potrebna pomoć, ako ne i u većoj mjeri nego samim žrtvama – zaključuje Čarapina.