Koliko je duga obala Bosne i Hercegovine: Tko je dodao, a tko oduzeo 3,3 kilometra?

Prema publikaciji "BiH u brojkama" Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima 21,2 kilometra morske obale. Općina Neum u svojoj razvojnoj strategiji navodi 24,5 kilometara. Razlika od oko 16 posto najvjerojatnije proizlazi iz načina mjerenja, ovisno o tome prati li se pojednostavljena obalna crta ili se u obzir uzima svaki zaljev i rt.

Neum je jedina općina u Hercegovini i Bosni i Hercegovini koja izlazi na Jadransko more. Na pitanje koliko je duga obala dvije službene publikacije daju dva odgovora.

Agencija za statistiku BiH u ovogodišnjem izdanju publikacije "Bosna i Hercegovina u brojkama 2025" na zemljovidu uz Neum navodi 21,2 kilometra. Općina Neum u Strategiji razvoja za razdoblje od 2023. do 2030. navodi kako ima "24,5 km razvedene morske obale".

Ista obala, različita mjerenja

Nijedna brojka nije nužno pogrešna. Duljina obale ovisi o načinu mjerenja. Mjeri li se u kraćim koracima, prateći svaki zaljev, rt i uvalu, dobiva se dulja crta nego pri mjerenju na karti manjeg mjerila.

Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objašnjava isto na primjeru SAD-a. Ne postoji jedna "zakonska" obalna crta pa se brojke razlikuju ovisno o tome kako je obala definirana. Općina Neum izričito upotrebljava riječ "razvedena", što upućuje kako su pri mjerenju obuhvaćeni i zavoji obale poluotoka Kleka te manje uvale. Agencija za statistiku uz svoju brojku ne navodi način mjerenja.

Što stane na tih dvadesetak kilometara

Kada se 21,2 kilometra obale podijeli s tom površinom, na svaki četvorni kilometar zemlje dolazi tek oko 41 centimetar obale.

Općina Neum prostire se na 225 četvornih kilometara. Prema popisu iz 2013. godine imala je 4.653 stanovnika, navodi se u strategiji. Od Metkovića je udaljena 31,6 kilometara, a od Dubrovnika 65,2 kilometra.

Na poluotoku Kleku nalazi se Mediteranetum, botanički rezervat sredozemnog bilja.

Izlaz na more od 1699. godine

Bosanskohercegovački izlaz na more uz Neum star je više od tri stoljeća. Osmanlije su nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine dobile izlaz na Jadran upravo na graničnom pojasu između Dubrovačke i Mletačke Republike, piše N1.