U australskom gradu pod zemljom i danas se govori hrvatski jezik

Coober Pedy u pustinji Južne Australije poznat je po kućama ukopanima u stijenu i crkvi svetog Ilije, koju je iskopala srpska zajednica. Prema australskom popisu stanovništva iz 2021. godine, u mjestu s 1.566 stanovnika 30 ljudi kod kuće govori hrvatski, a 23 srpski.

Oko 850 kilometara sjeverno od Adelaidea, usred pustinje, nalazi se mjesto u kojem se kuće kopaju umjesto da se grade. Coober Pedy nastao je oko nalazišta opala, a stanovnici su od vrućine potražili zaklon u brdima od pješčenjaka. Među njima su i doseljenici s Balkana, koji su pod zemljom iskopali i pravoslavnu crkvu.

Temperaturni rekord iznosi 48,3 stupnja

Australski meteorološki ured (BoM) od 1994. godine ima mjernu postaju u zračnoj luci Coober Pedy. Prosječna najviša dnevna temperatura u siječnju, usred australskog ljeta, iznosi 36,9 stupnjeva. Temperatura u prosjeku 24 dana godišnje doseže 40 stupnjeva ili više.

Najviša temperatura na toj postaji iznosi 48,3 stupnja. Izmjerena je 20. prosinca 2019., a rekord je izjednačen 30. siječnja 2026. Temperatura od 50 stupnjeva, koja se često navodi u tekstovima o tom gradu, službeno nije zabilježena. Godišnje padne tek oko 144 milimetra kiše, a zimske noći mogu biti hladne. Najniža temperatura, minus jedan stupanj, izmjerena je u srpnju 2022.

Prema Državnoj knjižnici Južne Australije, u podzemnim kućama, koje mještani zovu "dugouts", temperatura se tijekom cijele godine zadržava oko 23 stupnja, bez klimatizacijskih uređaja.

Sve je počelo s jednim dječakom

Opal je ondje prvi pronašao četrnaestogodišnji Will Hutchison 1. veljače 1915., dok je s ocem tragao za zlatom. Na spomen-ploči piše kako je njegovo otkriće potaknulo otvaranje rudnika opala u Coober Pedyju. Smatra se da je ime grada poenglezeni oblik aboridžinskih riječi "kupa piti", koje se najčešće prevode kao "bijeli čovjek u rupi".

Prve podzemne kuće, prema Državnoj knjižnici Južne Australije, gradili su vojnici koji su se vratili iz Prvog svjetskog rata, po uzoru na rovove u kojima su živjeli u Europi. Prema Vladi Južne Australije, više od 95 posto svjetskog plemenitog opala dolazi iz Južne Australije, Novog Južnog Walesa i Queenslanda.

Crkvu su iskopali rudari

National Geographic, pozivajući se na lokalno vijeće, piše kako je oko 60 posto stanovnika europskog podrijetla te da su se doselili nakon Drugog svjetskog rata. Srpska zajednica 1993. godine iskopala je crkvu svetog proroka Ilije. Portal Pravmir 2013. godine, pozivajući se na izjavu vladike Irineja za RTS, pisao je kako su je iskopali sami rudari opala i kako je crkva duga 30 metara. Pod zemljom su i dvorana, parohijski dom i vjeronaučna škola, a likovi svetaca isklesani su izravno u stijeni.

Crkva dugo nije imala stalnog svećenika. SBS je 2012. godine pisao kako vjernici sami održavaju bogoslužja, a svećenike za velike blagdane dovode zrakoplovom. Na Ilindan, 2. kolovoza 2026., liturgiju povodom crkvene slave predvodio je australsko-novozelandski nadbiskup Siluan, a vjernici su doputovali iz cijele Australije. Objavila je to policija Južne Australije, čiji je narednik iz Coober Pedyja bio gost na proslavi.

Koliko je ljudi ostalo

Australski zavod za statistiku (ABS) popisom je 2021. godine u Coober Pedyju evidentirao 1.566 stanovnika, prosječne dobi od 50 godina. U Hrvatskoj su rođena 23 stanovnika. Hrvatski kod kuće govori 30 ljudi, a srpski 23, što je zajedno oko 3,4 posto svih stanovnika. Među ostalim jezicima više govornika imaju samo grčki (70) i sinhalski (71), jezik Šri Lanke. U gradu živi 105 pravoslavnih vjernika.

Popisne su brojke manje od onih iz turističkih vodiča, koji obično navode 2.500 ili čak 3.500 stanovnika. Državna knjižnica Južne Australije navodi kako u gradu žive pripadnici oko 45 nacionalnosti, piše N1.