Biskupska kuća u Vukodolu građena je uz otpor, a postala je važan oslonac katolicima u Mostaru
Na jugozapadnom prilazu Mostaru, u Vukodolu, prije gotovo 180 godina počela je gradnja kuće koja će postati prvo sjedište mostarskog biskupa, župe i franjevačke zajednice u gradu. Njezino podizanje nije teklo mirno: zemljište je bilo teško pronaći, protivljenje je bilo snažno, a gradnja se odvijala uz zaštitu ljudi koje je osigurao hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović.
Biskup fra Rafo Barišić vratio se 1846. iz Carigrada s fermanom, sultanovim dopuštenjem za gradnju biskupske rezidencije u Mostaru. Stigao je u Seonicu 18. lipnja, a ubrzo je počeo tražiti odgovarajuću lokaciju. Prema kronici njegova tajnika fra Marka Kalamuta, naum je nailazio na otpor, a Barišić se zbog prijetnji i napetosti nije mogao slobodno kretati gradom.
Pomoć je stigla od Ali-paše, koji je organizirao obilazak mogućih lokacija i naposljetku osigurao zemljište u Vukodolu. Dio zemlje pripadao je Ahmet-agi Gjikiću, a Ali-paša ga je, prema povijesnim zapisima koje navodi Ante Marić, prisilio da je proda. Kada je Barišić poslije prolazio Mostarom prema Vukodolu, pratio ga je naoružani odred. Kroničari bilježe da je biskup, unatoč prijetnjama, sam motikom označio mjesto na kojemu će se graditi kuća.
Kamen temeljac
Kamen temeljac položen je 7. travnja 1847. godine, no Barišić tada nije bio u Mostaru. Marić u radu navodi da se biskup u gradu nije nalazio od studenoga 1846. do svibnja 1847. te da je kamen najvjerojatnije položio fra Paškal Kvesić, kojemu je prvotno bila povjerena uprava gradnje. Taj podatak ispravlja raniju tvrdnju Radoslava Glavaša da je Barišić osobno sudjelovao u tom činu.
Gradnja je napredovala sporo, uz nedostatak novca i materijala, ali i uz potrebu za stalnom zaštitom. Petar Bakula i Radoslav Glavaš opisivali su kako su radnici kuću podizali pod nadzorom naoružanih ljudi. Ipak, početkom 1851. bila je dovršena, a Barišić je iz Seonice u Mostar stigao 3. lipnja. Njegov dolazak označio je ostvarenje dugog nastojanja da biskup ponovno ima stalno sjedište u gradu.
Vukodolska kuća ubrzo je dobila mnogo širu ulogu od biskupske rezidencije. U njoj su bili oratorij i prvi javni liturgijski prostor, a postala je i sjedište obnovljene župe te franjevačke zajednice. Godine 1852. uz nju je podignuta prva škola u Mostaru. Iz Vukodola su potom planirani i drugi vjerski i obrazovni pothvati.
Natpis koji je zabilježio Marić sažimao je težinu njezina nastanka riječima ''s velikom mukom''. Kuća u Vukodolu tako je postala više od građevine: bila je prvo uporište iz kojega su se u Mostaru ponovno organizirali vjerski, obrazovni i zajednički život katolika.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

-webp.webp)








-webp.webp)














