FOTO | Kako je, na okrajku Mostara, zasvirao prvi glasovir u Bosni i Hercegovini
Na okrajku Mostara, u suhodolini uz groblje Masline, visoki zidovi kriju se jedan od najvažnijih povijesnih objekata grada. U gradnju kompleksa zgrada u ulici Vukodol bili su uključeni mnogi znani prvaci Hercegovine. Iz tog su kompleksa izašle prve knjige tiskane na hrvatskom jeziku u Mostaru, iz njega se prvi put u Bosni i Hercegovini čuo zvuk klavira. U njemu otvorena prva pučka škola u Mostaru.
Dvadesetih godina 19. stoljeća župnik, fra Stjepan Karlović, kupio je manju parcelu u Vukodolu sa željom podići župni stan u Mostaru. Kako dugo nije dobivao dozvolu za njegovu gradnju. biskup fra Rafo Barišić, apostolski vikar Hercegovine, pisao je sultanu. Ishodio je ferman sagraditi rezidenciju na posjedu koji su kupili franjevci te sultanovu zapovijed hercegovačkom veziru Ali-paši Rizvanbegoviću ustupiti mjesto katoličkom biskupu za gradnju kuće te, ne štedeći sredstava, ozbiljno raditi na podizanju kuće.
Vezir je od Ahmeta Đikića kupio posjed koji je graničio sa fratarskim i poklonio ga franjevcima. Izdao je i odgovarajuću bujruntiju da se na tom zemljištu gradi biskupova rezidencija. Iste godine, na zahtjev biskupa, mostarski kadija, Muhamed Emin, izdao je hudžet prema kojem je zemlja oko kuće u Vukodolu u Mostaru vlasništvo Katoličke crkve, na koju Crkva ima temestuh.
Temelji biskupske rezidencije su položeni 1847. godine, a gradnja je završena 1851. godine. Cijeli kompleks bio je opasan jakim, visokim, kamenim zidom, a središnji i najznačajniji objekt predstavljao je biskupski dvor – rezidencija.
Simbol obrazovanja
Već naredne, 1852. godine, u sklopu kompleksa otvorena je prva pučka škola, kako se tada zvala, Narodna učiona. Kasnije je preseljena u franjevački samostan. Prestala je s radom 1882. godine.
Dvadeset godina kasnije, 1872. godine, fra Franjo Miličević u kompleksu rezidencije u Vukodolu uspostavio je tiskaru. Jedna od prvih knjiga tiskanih u Vukodolu bila je "Pravopis za nižje učione".
Povijesni izvori govore i kako se Prvi klavir koji je ikada ušao u Bosnu i Hercegovinu, nalazio se u ovoj rezidenciji.
U rezidenciji u Vukodolu stolovali su i apostolski vikari mons. Anđeo Kraljević te mons. Paškal Buconjić koji je kao tada već prvi dijecezanski biskup, u ožujku 1909. godine, svoju rezidenciju iz Vukodola preselio u novu zgradu u podnožju Gorice u Mostaru.
Komunistička "prenamjena"
Komunističke vlasti 1959. godine oduzele su i nacionalizirale kompleks stare biskupske rezidencije. Povjerili su ga Poduzeću za gazdovanje DOM, a u njemu formirali više stanova.
Rezidencijom se gazdovalo loše, pa je već osamdesetih godina prošlog stoljeća napuštena i ostavljena propadanju. U ratu 1992. godine, graqnatirana je i doatno oštećena. Od tada u kompleksu se nelegalno odlaže otpad.
Prvom fazom obnove 2010. god, urađena je preventivna zaštita ostataka objekta i postavljena krovne konstrukcija.
Otpor izgradnji
Premda je kompleks biskupije u Vukodolu građen u vremenu reformi, kada je za vlasti vezira Ali-paše Rizvanbegovića mostarski kadija izdao zakon po kome u Mostaru, prema Kuranu, mogu stanovati skupa muslimani i katolici, neki su mostarski muslimani, prkoseći kadiji, veziru i Sultanovim zapovijedima, uzeli oružje kako bi spriječili gradnju biskupije. Hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović stao je između njih. Neki izvori spominju kako muslimani nisu htjeli ni za sve zlato svijeta prodati neko građevinsko zemljište u gradu u tu svrhu, pa je vezir, u svoje ime, kupio komad zemlje u Vukodolu, koju je onda prodao biskupu.
Župnik fra Ilija Vidošević je u dva navrata počinjao gradnju kućice u Vukodolu, ali mu to nije polazilo za rukom sve dok biskup Barišić nije odredio fra Petra Bakulu za voditelja gradnje. Okružen naoružanim pašinim čuvarima, koji su osiguravali gradnju, preuzeo je posjed u vlasništvo, a radnici su s oružjem za pojasom počeli gradnju 1839. godine. Međutim, ubrzo je poništena prethodno izdata građevinska dozvola. Ponovno je izdata 1846. godine nakon što je, na traženje biskupa, mostarski kadija Muhamed Emin izdao dozvolu (hudžet) kako je zemljište oko kuće u Vukodolu vlasništvo crkve.
-webp.webp)
